Slovenija je početkom godine smanjila porez na dohodak koji plaćaju tvrtke sa 18 na 17 posto kako bi potaknula poduzetnike da zapošljavaju, a njihova su očekivanja da će rezanjem poreza za jedan postotni poen dobiti četiri tisuće radnih mjesta. Osim hotelijera i ugostitelja, kojima je smanjen PDV na 10 posto, drugi porezni obveznici u Hrvatskoj nisu 2013. godine dobili tu vrstu poticaja od države, već suprotno – siječanj donosi novi val poskupljenja potaknut ukidanjem nulte stope PDV-a na osnovne prehrambene namirnice, lijekove i knjige.
Plus cestarine, pristojbe...
Adriatic institut je svojevremeno izračunao da Hrvati 160 dana u godini rade za državu, a na primjeru prosječno plaćenog radnika u zemlji jasno se vidi da radnik koji mjesečno dobije na ruke oko 5500 kuna ili godišnje bruto oko 88 tisuća kuna na godinu vraća državi kroz porez na dohodak, prirez i PDV oko 41 tisuću kuna! Dakle, gotovo polovicu njegova bruta ili dvije trećine neto primanja ide u državni ili proračun gradova i općina! Na tu plaću mjesečno odlazi oko 1900 kuna za porez na dohodak i prirez (godišnje 23 tisuće kuna), a od dijela koji dobije na ruke svaka četvrta kuna (18 tisuća) opet ide u proračun putem PDV-a. Prosječno kućanstvo godišnje troši za život 75 tisuća kuna te na sve usluge i robe koje kupuje plaća 5, 10 ili 25 posto PDV-a. Nisu to jedini porezi i obveze građana: tu su još i cestarine, pristojbe za bilo koji službeni dokument, registracija i osiguranje vozila, porez na vikendicu, porez na automobil, dopunsko zdravstveno osiguranje, TV pretplata i, dakako, otplata kredita, koja je mnogima omča oko vrata.
Milanovićeva je vlada najavila da će smanjivati porezno opterećenje rada, a zasad su ispunili samo dio obećanja smanjenjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje prošle godine. Ove je godine Vlada zastala sa smanjenjem opterećenja na rad jer se porezni prihodi stanjuju, a troškovi države rastu. Visokih 25 posto poreza na potrošnju (PDV) za većinu proizvoda zadržat će se godinama, a plan je Vlade da se daljnje rasterećenje plaća, bilo kroz manje doprinose ili eventualno ukidanje prireza, veže uz uvođenje poreza na nekretnine. Dakle, ne ide se za tim da se smanji ukupno porezno opterećenje, već eventualno provede preraspodjela poreznog tereta prema građanima koji posjeduju nekretnine. Travanj je određen kao mjesec do kojega će trajati javna rasprava o oporezivanju nekretnina, nakon čega bi zakon mogao ići u redovitu saborsku proceduru.
Uloga lokalnih jedinica
Ministar financija Slavko Linić kazao je prije nekoliko dana da će porez na nekretnine uvesti do kraja ove godine, a hoće li to stvarno i učiniti, ovisi o nizu elemenata, a ne samo o stavovima prevrtljivih koalicijskih partnera. Zaoštri li se kriza, a svi su izgledi da hoće, novi bi porez dokrajčio i tvrtke i građane i bilo bi suludo inzistirati na njemu dok traje borba za preživljavanje. Da se Linića pitalo, taj bismo porez imali već sada iako ne postoje precizni podaci o imovini i njezinoj vrijednosti. Lokalne jedinice i geodetski uredi dobili su zadatak da evidentiraju sve nekretnine na svom području, a kada se iskoriste predviđena oslobođenja za nekretnine u kojima se stanuje ili su u legalnom najmu, porez bi se plaćao po stopi od 0,07 do 1,5 posto porezne osnovice. Simulacije pokazuju da za stanove i kuće u kojima se živi porez ne bi bio veći od dosadašnje komunalne naknade, no konačnu bi riječ i o olakšicama i o vrijednosti imale lokalne jedinice.
Budući da je proračunska potrošnja u najvećem dijelu zadana velikim izdacima za mirovine, plaće i kamate, osjetnije porezno rasterećenje daleka je budućnost.
>>Linić: Porez na nekretnine do kraja godine, građani to podržavaju
Growth Pa o tome i pišem. Članak je totalno bezveze. Napisan za totalne neznalice, vrijeđa zdrav razum onog tko se imalo razumije u poreze. A svi bi se trebali razumjeti u poreze, plaćamo ih, zar ne? Valjda većernji misli da njegovi čitatelji pojma nemaju. Iksreno čitajući postove forumaša vjerojatno imaju i pravo.