Vlada iz zakona izbacila porez na nekretnine

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila izmjene Zakona o lokalnim porezima kojima se brišu odredbe koje se tiču poreza na nekretnine, čije je uvođenje bilo predviđeno za početak iduće godine. Premijer Andrej Plenković najavio je da će se ta tematika rješavati idućih mjeseci kroz Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Plenković je rekao da zbog jasnoće i otklanjanja svih nedoumica u hrvatskoj javnosti Vlada predlaže izmjenu Zakona o lokalnim porezima, kojim će i formalno predložiti stavljanje izvan snage odredbe o prorezu na nekretnine.

– Poreza na nekretnine nema od 1. siječnja 2018., kao što je to trebalo biti – izjavio je premijer.

Tu tematiku Vlada će regulirati u budućnosti kroz Zakon o komunalnom gospodarstvu. Prema Plenkovićevim riječima, on će proći prvo izmjene koje su nužne zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a potom će, uz temeljitu analizu obuhvata načela pravednosti i načela razmjernosti te uz temeljitu procjenu fiskalnog učinka biti u javnoj raspravi. Ova tema, prema premijerovim riječima, bit će stavljena na stol tijekom sljedećih mjeseci.

Plenković je na početku sjednice komentirao aktualne događaje. Osvrnuo se na poplave na zadarskom području te najavio financijsku pomoć.

– Nastale su velike štete. Siguran sam da će, nakon što i zadarski župan Longin proglasi elementarnu nepogodu, biti potrebno pomoći Zadarskoj županiji, gradovima i općinama koje su pogođene. Očekujem promptnu reakciju Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda da se maksimalno pomogne Zadru i Zadarskoj županiji – rekao je Plenković, dodajući da je dobro što, kao i kod požara, nije bilo ljudskih žrtava.

Komentirao je i odnose sa Slovenijom, a s time u vezi danas u 13 sati održava i sastanak s predstavnicima stranaka. 

– Želimo u dijalogu sa Slovenijom u duhu dobrosusjedskih odnosa pronaći rješenja koja će biti na tragu izrazito mudre, stabilne i pouzdane politike koju smo vodili proteklih mjeseci – rekao je Plenković.

Pritom je podsjetio da njegov dogovor sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom krajem travnja, nakon stupanja na snagu revidiranog šengenskog sporazuma o prelasku sa sustavnih kontrola na granici na ciljane kontrole. 

– Time smo omogućili puno brži i lakši protok putnika, a to znači i turista u Hrvatsku. Takav razuman dijalog omogućio nam je najbolju turističku sezonu – rekao je Plenković.

– Na tom tragu i vjerujući u vrlo pozitivan dijalog koji imam s kolegom Cerarom, očekujem smirene razgovore koji će pridonijeti jačanju odnosa sa Slovenijom, susjednom državom s kojom moramo imati najmanje problema i nerazumijevanja, a najviše suradnje i bliskosti – kazao je Plenković.

Najavio je i da će idući tjedan sjednica Vlade biti u petak u 14 sati, a ne u četvrtak.

Plenković je rekao da su pitanje spomen-ploče HOS-a u Jasenovcu riješili kontaktom s udrugama HOS-a. Danas će održati sjednicu Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, čija je zadaća, kako je rekao, da se što skorije formuliraju preporuke pravnih stručnjaka za što kvalitetnije reguliranje simbola totalitarnih sustava.

– Prva smo Vlada koja će se na ovaj konkretan način suočiti s tim konkretnim problemom, nijedna druga vlada to nije jednoznačno riješila ni regulirala, a mi ćemo to napraviti – rekao je Plenković.

Osudio je paljenje primjeraka srpskog tjednika Novosti od članova A-HSP-a.

– U cijelom tom kontekstu postoje provokatori, oni koji koriste te teme da bi destabilizirali ozračje, unijeli razdor u javnosti, pa i naštetili međunarodnom ugledu Hrvatske. Tu mislim na neke marginalne stranke koje su palile Novosti. Takva ponašanja su neprihvatljiva – rekao je Plenković, dodajući da takvo ponašanje neće tolerirati.

Komentirajući obrazovnu reformu, Plenković je rekao da očekuju da Akcijski plan krene u daljnju proceduru, pred saborski odbor i nadležne resore.

– S obzirom na to da su se promijenile okolnosti, dogovor je da će se pristupiti osvježenju i modifikaciji članstva Povjerenstva i novom izboru članova Ekspertne radne skupine, čime će se napraviti korak koji će otkloniti zlonamjerne medijske spekulacije u vezi s tom temom – rekao je Plenković, najavivši da će se obrazovnoj reformi pristupiti na sveobuhvatan i intenzivan način.

Očekuje da prijedlog Akcijskog plana za provedbu obrazovne strategije krene dalje u proceduru, na saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu koji vodi Vesna Bedeković i nadležne resore, posebno na procjenu financijskog učinka. Rekao je da on osobno, cijela Vlada i partneri žele stvoriti najširi konsenzus koji će pomiriti dosta udaljena stajališta brojnih uključenih aktera.

Osvrnuvši se na izvršenje proračuna za prvih 6 mjeseci, premijer je istaknuo da je u prvom polugodištu ostvaren višak u državnom proračunu po ESA metodologiji, što je u zadnjih 16-17 godina jedan od najboljih rezultata "i to u varijanti kad nije tehnička vlada". Naveo je i da su na to utjecale mjere Vlade poduzete kroz poreznu reformu i pametnu fiskalnu konsolidaciju.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako deficit proračuna za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, dok je na razini opće države, kada se proračunu dodaju i rezultati izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave, ostvaren najbolji rezultat u posljednjih 15-ak godina – suficit od 35 milijuna kuna.

Podsjećajući da je i lanjski deficit proračuna za prvo polugodište bio nizak, a što se često pripisivalo činjenici da je dobar dio tog razdoblja na snazi bilo privremeno financiranje, Marić je naglasio da je u odnosu na to razdoblje u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren deficit manji za 800 milijuna kuna.

Ti su rezultati, istaknuo je, snažna poruka kako se vode javne financije, koju je prepoznala i međunarodna zajednica te je Hrvatska prvi put od 2007. godine dobila ocjenu stabilizacije kreditnog rejtinga. Prepoznala su to i financijska tržišta i u prvom je polugodištu država izdala dvije obveznice – jednu međunarodnu desetogodišnju uz najniži trošak te jednu na domaćem tržištu, također uz najniži trošak i najdulju ročnost, od 15 godina.

Što se tiče Zakona o lokalnim porezima, Marić je rekao kako se kroz porez na nekretnine htjelo pod jednu kapu staviti odnosno objediniti komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu, a radi troškovnog i administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave.

No, ističe, predstavljanje toga zakona građanima "nije najsjajnije provedeno". Pojedini gradovi i općine nastupili su prema građanima pomalo zbunjujuće i procijenjeno je da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju kako je riječ o novom nametu, objasnio je Marić razloge odustajanja od uvođenja poreza na nekretnine.

"Odredbe koje se tiču poreza na nekretnine stoga se brišu i uklanjaju iz ovoga zakona", rekao je. Porez neće stupiti na snagu s 1. siječnja 2018. godine, a na snazi ostaju odredbe vezane uz porez na kuće za odmor, dodao je.

U obrazloženju izmjena stoji kako se uvođenje poreza na nekretnine ukida radi omogućavanja da se i nadalje razmatraju te traže najbolja rješenja financiranja jedinica lokalne samouprave te da se i nadalje provode analize ukupnih učinaka prikupljanja prihoda lokalnih jedinica na sve segmente društva.

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković najavio je da će se problematika poreza na nekretnine riješiti kroz Zakon o komunalnom gospodarstvu. Po njegovim riječima, on će proći prvo izmjene koje su nužne zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a potom će uz temeljitu analizu obuhvata načela pravednosti i načela razmjernosti te uz temeljitu procjenu fiskalnog učinka biti u javnoj raspravi. Ova tema, prema premijerovim riječima, bit će stavljena na stol tijekom sljedećih mjeseci.

A predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima uvodi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila. Naime, porez na cestovna motorna vozila, kao jedan od lokalnih poreza, plaćaju vlasnici osobnih automobila i motocikala jednom godišnje prilikom registracije, odnosno ovjere produženja važenja prometne dozvole, a utvrđuje se ovisno o godini starosti i snazi motora izraženoj u kilovatima (kW).

Porez na cestovna motorna vozila plaća se za osobne automobile do deset godina starosti, dok za motocikle nema starosnog ograničenja. Takvo zakonsko rješenje preuzeto je iz ranije važećeg zakona koji je uređivao plaćanje poreza na cestovna motorna vozila, a koje se primjenjivalo od 2001. godine. Stoga se radi postizanja jednakog načina oporezivanja svih prijevoznih sredstava (osobnih automobila i motocikala), sada izjednačava kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila te se porez utvrđuje i naplaćuje za sva cestovna motorna vozila do 10 godina starosti.

Odgovor na interpelaciju SDP-a

Na dnevnom redu sjednice Vlade našao se i odgovor na interpelaciju Kluba zastupnika SDP-a o radu Vlade RH zbog njezina nečinjena u vezi s učestalom zlouporabom ustaškog pozdrava "za dom spremni".

– Vlada u potpunosti odbacuje navode iz interpelacije. U našem programu jedno od temeljnih polazišta jest osuda svih nedemokratskih sustava. To smo u nizu javnih nastupa i navrata vrlo jasno kazali te odbijamo teze o relativizaciji ustaškog pozdrava i prihvatljivosti korištenja znakova – rekao je Plenković naglašavajući da je ploča u Jasenovcu postavljena u spomen poginulim braniteljima, kojima ja izrazio pijetet, a njihovim obiteljima sućut. Međutim, rekao je, sasvim je jasno da se pozdrav "Za dom spremni" predominantno vezuje uz ustaški režim, zbog čega je takva ploča maknuta iz Jasenovca.

Klub SDP-a krajem travnja u saborsku proceduru uputio je tu interpelaciju, a povod je bilo, kako navode, nedjelovanje Banskih dvora zbog  spomen-ploče poginulim pripadnicima HOS-a u Jasenovcu na kojoj je, kao dio grba udruge koja je postavila ploču, ispisan i taj pozdrav.

SDP-ovih 28 zastupnika traži od Hrvatskog sabora da otvori raspravu o toj temi i jasno obveže Vladu da svojim djelovanjem spriječi korištenje simbola i pozdrava koji su u Hrvatskoj zabranjeni na temelju Ustava, zakona i jasne sudske prakse.

Ploča je u Jasenovcu, u kojem je u vrijeme NDH bio logor, postavljena u studenome prošle godine, a u međuvremenu je, prije tjedan dana premještena u Novsku.

SDP-ov Klub u interpelaciji podsjeća da je zbog te ploče pred saborskim Odborom za Ustav pokrenuta rasprava koja je sredinom prosinca prošle godine rezultirala Zaključkom kojim se ističe da postavljanje ploče vrijeđa sve žrtve tog ustaškog logora i sve žrtve ustaškog režima. U međuvremenu, u ožujku ove godine, osnovano je i Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima koje Vladi treba dati preporuke za izradu zakonskog okvira kojim bi se reguliralo pitanje uporabe i isticanja obilježja, značenja i simbola nedemokratskih režima. 

Vlada je na sjednici također dala mišljenje Saboru da odbije Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti potrošača te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona. Predlagatelj je u oba slučaja zastupnik Goran Aleksić.

"Javnost nedovoljno upoznata"

Premijer je nedavno ocijenio kako hrvatska javnost nije dovoljno dobro upoznata sa svim aspektima najavljenog poreza na nekretnine te najavio odgodu njegova uvođenja "za jedno dogledno vrijeme" kako bi se napravile sve potrebne analize i "na neki način pomoglo jedinicama lokalne samouprave i usmjerili tenzije koje su u ovom trenutku nepotrebno grade i nerijetko fabriciraju nizom neistinitih informacija".

Premijer je napomenuo kako je taj porez usvojen u Hrvatskom saboru još krajem prošle godine u sklopu Zakona o lokalnim porezima kao dio velikog paketa porezne reforme, a njegova je namjera bila da to bude prihod jedinica lokalne područne samouprave. Istaknuo je i da nije riječ o vrijednosnom porezu na imovinu kakav postoji u drugim zemljama Europske unije, već svojevrsno pojednostavljenje i komunalne naknade i spomeničke rente koja već postoji, ali tako da to bude i pravednije i učinkovitije za porezno administriranje.

Odgodu je najavio i ministar financija, podsjetivši kako porez na nekretnine nije ni bio zamišljen kao novi porez, već kao dio cjelokupne porezne reforme kroz koju su hrvatsko gospodarstvo i građani rasterećeni za više od dvije milijarde kuna. Ponovio je i kako je namjera bila da to postane nenamjenski prihod gradova i općina, za razliku od sadašnje komunalne naknade koju je moguće koristiti samo za izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture.