Pavić: Mirovinski fondovi nisu ugroženi s obzirom na Agrokor

Vlada je prihvatila Nacionalni program reformi za 2018. godinu i plan konvergencije za iduće trogodišnje razdoblje. Premijer Andrej Plenković istaknuo je na sjednici Vlade da je Nacionalni program reformi strateški dokument koji sadrži tri ključna cilja – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija te da je sada pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi.

– To su ciljevi koji su temeljeni i na našem političkom programu kao Vlade i u skladu su s preporukama iz izvješća Europske komisije. Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovini 2019. – izjavio je.

Za ostvarivanje tih ciljeva planirano je 59 mjera u 11 reformskih područja.

Ovo je pravi okvir i pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi, smatra Plenković, jer ministri znaju što su strateški prioriteti, dok su gospodarski rast i drugi makroekonomski pokazatelji povoljni. Plenković smatra da je sada pravi trenutak za ključne iskorake i zbog toga što u ovoj godini nisu predviđeni izbori.

- Očekujem isto tako i izvanredne rezultate u još jednoj turističkoj sezoni koja će sigurno dati dodatni ekonomski poticaj - zaključio je Plenković.

Nacionalni program reformi i plan konvergencije do kraja travnja moraju u Europsku komisiju.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.

Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je da su isplate mirovina temeljem štednje u obveznim mirovinskim fondovima apsolutno sigurne te da fondovi nisu ugroženi s obzirom na izloženost dionicama Agrokora.

Vlada je, naime, usvojila izvješća o radu četiriju obveznih mirovinskih fondova za prošlu godinu, a vrijednost njihove imovine u prošloj je godini dosegla gotovo 93 milijarde kuna.

Najviša je vrijednost imovine AZ obveznog mirovinskog fonda s gotovo 36 milijardi kuna, slijedi Raiffeisen s 28,5 milijardi kuna, potom PBZ s 15 milijardi te Erste s 12,7 te milijardi kuna imovine.

– Fondovi su uspješno poslovali. U medijskom prostoru bilo je pitanje ugroženosti mirovina vezano uz izloženost Agrokorovim dionicama. Tu moramo reći da su mirovine apsolutno sigurne, njihova je isplata neupitna. Ukupna vrijednost Agrokorovih dionica je ispod 0,5 posto imovine fondova. Prema tome, ulaganja su sigurna, od koji 73 posto čine domaće obveznice – rekao je Pavić.

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava planirana je cjelovita mirovinska reforma, a ministar Pavić umiruje građane i poručuje: "Neće se ići s posla na groblje ni raditi do iznemoglosti", već je cilj održati održivost mirovinskog sustava i provesti mjere koje će osigurati adekvatnost mirovina.

Želi se produljiti vijek staža, rekao je Pavić, potkrepljujući to podacima da tek 19 posto umirovljenika ima puni radni staž od 40 godina, a da na jednog umirovljenika dolazi tek 1,19 zaposlenih. 

Ministar rada najavio je i reformu zavoda za zapošljavanje. Fokus će biti i na dugotrajno nezaposlenima i marginaliziranima na tržištu rada za što su, kako je rekao Pavić, na raspolaganju znatna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, u iznosu od 13 milijardi kuna.

Najavio je i novi zakon o plaćama državnim službenika i namještenika, kojemu je cilj povećati produktivnost, najbolje nagraditi a najlošije sankcionirati. 

Vlada je donijela i odluku o izradi Državnog plana prostornog razvoja kojim se želi postići ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima, prostornu održivost u odnosu na racionalno korištenje, očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora.

– Donošenjem Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske stvorene su pretpostavke za početak ciklusa izrade nove generacije prostornih planova koji započinje izradom i donošenjem Državnog plana prostornog razvoja. Također, novom generacijom prostornih planova u informacijskom sustavu prostornog uređenja (ISPU) zamijenit će se rasterski oblik podatka vektorskim i tako omogućiti tehnološki napredak u korištenju prostornih planova te omogućiti dostupnost svih podataka iz prostornih planova prosječnom korisniku – istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

Plan, sukladno Zakonu o prostornom uređenju, treba donijeti najkasnije do kraja iduće godine, a provodit će se u tri faze koje uključuju izradu prijedloga Plana, javnu raspravu te izradu i utvrđivanje Nacrta konačnog prijedloga koji potom Vlada šalje Hrvatskome saboru na donošenje. 

Ministar financija Zdravko Marić u svom resoru izdvaja dva osnovna smjera reformi - daljnje osnaživanje proračunskog okvira i planiranja te nastavak porezne reforme.

Nastavak porezne reforme usmjeren je nastavku administrativnog i poreznog rasterećenja, a Marić najavljuje da će do ljetne stanke biti osmišljen i prezentiran Vladi cijeli paket, a na jesen bi išao u Sabor kako bi stupio na snagu s 1. siječnja 2019. godine. 

U zakonodavnom je okviru najavio osnaživanje uloge Državnog ureda za reviziju, donošenje novog zakona o fiskalnoj odgovornosti te zakona o proračunu, koji se planira donijeti do kraja godine.

Ministar uprave Lovro Kuščević najavio je da će se, nakon što bude donesen zakon o državnim službama, donijeti i uredbe o klasifikaciji naziva radnih mjesta i o ocjenjivanju. Cilj je da službenici konačno budu nagrađeni odnosno sankcionirani za svoj rad, odnosno nerad. "Mislimo da će to utjecati na bolji i kvalitetniji rad državnih službenika", rekao je Kušćević, koji je u svom resoru izdvojio i  projekte digitalizacije, smanjivanje državnih agencija itd.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je kako su temeljni ciljevi napraviti sustav u kojem će se brže rješavati predmeti na sudu i smanjiti broj neriješenih predmeta.  "Lani se s nekih 450 tisuća neriješenih predmeta uspjelo doći na nešto malo više od 400 tisuća i u idućem razdoblju očekujemo još snažnije smanjivanje", rekao je.

Važnim je istaknuo i set zakona vezan za bolje ocjenjivanje rada sudaca, kvalitetnije i brže imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, zatim nastavak borbe protiv korupcije gdje će se mijenjati i poboljšavati zakonski okvir itd. 

Murganić: Početkom godine na snazi novi zakon o socijalnoj skrbi

S početkom iduće godine na snagu bi trebao stupiti novi zakon o socijalnoj skrbi, najavila je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, koja među aktivnostima u svom resoru najavljuje nastavak integracije i upravljanja socijalnim naknadama i bolju usmjerenost prema ciljanim skupinama te smanjenje rizika od siromaštva najugroženijih skupina - djece, starijih i osoba s invaliditetom

Murganić je uz ostalo istaknula i mjere sufinanciranja izgradnje dječjih vrtića i aktivnost "vrtići za skladniji život", uz uvođenje smjenskog rada u vrtiće i nove programe te zapošljavanje u vrtićima. 

Ministar zdravstva Milan Kujundžić kao osnovnu mjeru u zdravstvu istaknuo je nastavak funkcionalnog povezivanje bolnica, a jednim od osnovnih ciljeva Vlade i države označio je potrebu da se naprave nacionalna dječja bolnica i nacionalna sveučilišna bolnica u Zagrebu, čime bi se sačuvao stožer vrhunske medicine. 

Među 27 aktivnosti koje su planirane u njegovu resoru izdvojio je pokušaj snižavanja cijene lijekova i opreme kroz objedinjenu nabavu, informatičko kontroliranje potrošnje i ishoda liječenja te poticanje zdravstvenog turizma posebice s obzirom na veliki interes investitora iz cijelog svijeta za ulaganja u zdravstveni turizam u Hrvatskoj. 

Mjere u području obrazovanja i znanosti usmjerene su povezivanju obrazovanja s tržištem rada, a ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ističe četiri velika područja - kurikuralna reforma općeg obrazovanja, obrazovna kurikuralna reforma strukovnog obrazovanja, relevantnost visokog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u znanosti i povezivanje s gospodarstvom. 

Uz eksperimentalnu faza kurikuralne reforme u 72 škole, Divjak je naglasila i reformu strukovnog i dualnog obrazovanja, osnivanje 20-ak centara kompetentnosti u pet područja i angažiranje oko milijardu kuna iz dva europska fonda, poticanje ostanka mladih znanstvenika u Hrvatskoj, nagrađivanje izvrsnosti i poticanje suradnje s gospodarstvom.

G. Marić: Priprema se 10 velikih projekta 

Aktivacija državne imovine i smanjenje državnog portfelja u trgovačkim društvima aktivnosti su na koje je usmjereno Ministarstvo državne imovine, a za učinkovitu provedbu Vlada je danas raspravila i konačni prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom. 

"Predviđena je priprema 10 velikih projekata do 2020. godine koji osiguravaju investiciju veću od 10 milijardi kuna. Predviđa se i uvođenje jedinstvenog registra državne imovine kao i obveza srednjoročnog planiranja u trgovačkim društvima od posebnog interesa", istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić. 

Već sada, u ovoj godini Ministarstvo je aktivacijom državne imovine osiguralo prihode u proračunu od 700 milijuna kuna i investicije od 1,5 milijardi kuna. To nije do sada u odnosu na portfelj koji je aktiviran zabilježeno od osamostaljenja Hrvatske do danas, rekao je Marić.

Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac u tom resoru izdvaja tri područja na kojima će se intenzivno raditi - željeznica, cestarski sektor i pomorski promet, a s ciljem povećanje efikasnosti, konkurentnosti i prostora za ulaganja.

U kontekstu željeznice istaknula je kako se očekuje traženje strateškog partnera za cargo, u cestarskom sektoru nakon financijskog slijedi operativno restrukturiranje za dugoročnu stabilnost i razvoj sektora, a novim se zakonom o pomorskom dobru uz ostalo planira otvoriti prostor za ulaganja.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u svom resoru izdvaja uspostavu pravne osnove za provedbu reformi vodno komunalnog sektora, koja bi trebala značiti i smanjenje broja javnih isporučitelja vodnih usluga. U ovom trenutku njih je u Hrvatskoj više od 170 i razina usluge dobrog dijela njih nije na razini koju zaslužuju građani, rekao je Ćorić.

Išlo bi se na donošenje novog zakona o vodnim uslugama, kojim bi se, kao i podzakonskim aktima, trebali stvoriti uvjeti za smanjenje broja javnih isporučitelja i na taj način ojačalo njihove kapacitete, a kako bi se smanjili gubici koje imamo u vodnom sustavu, a koji u ovom trenutku iznose prosječno 49 posto, podsjetio je Ćorić. 

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je potrebu ubrzanja korištenja fondova, pojednostavljenje procedura, daljnji razvoj informacijskog sustava koji uključuje elektroničku prijavu projekata, kao i stvaranje mehanizama za odgovaranje na prigovore korisnika pri prijavi i provedbi projekata.

Radi se i na razvijanju tehničke pomoći za pripremu velikih investicijskih projekata, a Žalac je najavila da će Vlada idući tjedan predstaviti uredbu o bazi razvojnih projekata, koja predstavlja podlogu za izradu Nacionalne razvojne strategije RH do 2030.

– Potpisali smo ugovor u ponedjeljak o Pelješkom mostu. Hrvatska će teritorijalno tako postati jedinstvena. Sjajno je to za našu zemlju i investicije, ali i za tvrtke koje će biti uključene u izgradnju. Most je iznimno bitan i za naše članstvo u Europskoj uniji. Dodatna prilika za nas je i gospodarska suradnja s Kinom – kazao je premijer Plenković u osvrtu na protekle događaje te dodao:

– To nikako neće utjecati na pitanje granice s BiH. Jer sva plovila moći će nesmetano ulaziti i izlaziti iz Neuma.

Premijer je potom govorio o ostvarenom suficitu.

– Unatoč našim konzervativnim procjenama, Hrvatska je u prošloj godini zaradila više nego što je potrošila. I proračunski višak od 2,754 milijuna kuna sjajan je poticaj. S aspekta fiskalne konsolidacije, 2017. godina je izvrsna, što potvrđuje i ubrzano smanjenje javnoga duga.

Spomenuo je i komemoraciju u Jasenovcu.

– Smatram da je s naše strane dostojanstveno obilježen taj događaj. Stav Vlade je čvrst u osudi fašističkih zločina. Pozivamo sve aktere, pogotovo političke aktere, da poštuju državne komemoracije. Isto tako pozivamo i udruge i predstavnike žrtava i da ubuduće izrazimo napore da imamo jednu komemoraciju u Jasenovcu koja će obilježiti taj događaj.

Plenković je kazao i kako je ministarstvo vanjskih poslova poslalo notu Beogradu u kojoj je navedeno kako srbijanski ministar Aleksandar Vulin nije dobrodošao.

– Smatrali smo da dolazak Aleksandra Vulina ne bi pridonio izgradnji dobrosusjedskih odnosa i zato smo donijeli odluku. Želimo suradnju, to smo dokazali. I otvoreni smo za suradnju, ali čvrsto stojimo na obrani svog dostojanstva. To je ključna poruka i stav Vlade.

Državna tajnica Mikuš Žigman kazala je da će se sustavno i dalje raditi na administrativnom rasterećenju gospodarstva.

– Želimo nastaviti raditi i na liberalizaciji tržišta usluga. Planira se povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj. Strategijom digitalne transformacije gospodarstva omogućuje se platforma digitalizacije za unaprjeđenje poslovanja gospodarstvenika i jačanja naše industrije – kazala je.