Vlada pod tepih stavila sve zakone zbog kojih se diže ideološka prašina

Kada se analizira mandat premijera Plenkovića, lako se uočava da je Vlada u tri godine pod tepih pomela zakone koji su joj osjetljivi zbog ideološkog, odnosno svjetonazorskog karaktera, kao i one koji se odnose na izmjenu izbornih pravila te regulaciju sukoba interesa dužnosnika i plaća službenika.

Posebno ova Vlada suočena je s raznim referendumskim inicijativama, od onih kojima su se htjeli mijenjati izborni zakoni, suspendirati Istanbulska konvencija, ali i srušiti mirovinska reforma prema kojoj bi se u mirovinu išlo tek sa 67 godina. Referendumi su postali novi oblik obračuna “naroda” s političkim elitama pa je Vlada odlučila napisati novi Zakon o referendumu.

Sporna definicija obitelji

Postojeći zakon, istina, prepun je rupa i nedorečenosti što ostavlja prostor za manipulaciju referendumom, i inicijatora i vlasti, no, iako je bivši ministar uprave Lovro Kuščević pripremio novi zakon i mjesecima najavljivao da će “za koji dan” u javno savjetovanje, taj zakon i dalje je u Vladinim ladicama. Referendum je ponovno aktualiziran nakon što je predsjednički kandidat Miroslav Škoro najavio da bi upravo na referendumu zatražio izmjene Ustava radi povećanja predsjedničkih ovlasti, a od novog zakona ni slova. Pod tepihom je i Zakon o sprečavanju sukoba interesa koji je čak bio u e-savjetovanju, ali je zbog loših reakcija stručne javnosti, jer se stekao dojam da se zakonom pogoduje dužnosnicima i smanjuju ovlasti Povjerenstvu, povučen iz procedure. Mnogi ministri iz Plenkovićeve Vlade kao i razni dužnosnici bili su u postupcima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko podnio je ostavku upravo zbog odluke o sukobu interesa pa je taj zakon Vladi iznimno osjetljiv.

Bivši ministar Kuščević čak je javno izjavljivao da je dosta samovolje (neovisnog, nap. a.) Povjerenstva i da se to tijelo više neće baviti trivijalnostima. Novi ministar Malenica dao je do znanja da nije za takvu retoriku, a ostaje za vidjeti kakva će zakon predložiti. U setu stopiranih zakona koji su Vladi osjetljivi zbog ideološko-svjetonazorskih razloga nalaze se: Zakon o pobačaju, Obiteljski zakon, ali i implementacija preporuka Vijeća za suočavanje s prošlošću u Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, Prekršajni zakon te Kazneni zakon.

Iako je Ustavni sud dao rok do veljače ove godine (ukupno dvije godine) da se donese novi Zakon o pobačaju, Vlada to nije učinila i vrlo vjerojatno to neće ni učiniti u ovom mandatu. Šef Sabora Jandroković tim je povodom bio pisao Ustavnom sudu naglasivši da je za taj zakon potrebna široka javna rasprava te da je to osjetljivo medicinsko i etičko pitanje i kako će povjerenstvo zaduženo za taj zakon nastaviti na njemu raditi. Pobačaj je pitanje posebno osjetljivo HDZ-ovoj Vladi jer je stranci koja se deklarira kao demokršćanska (vjerojatno) teško donijeti/potvrditi zakon kojim se dozvoljava pobačaj. Zato je vrlo vjerojatno da će taj zakon biti prebačen nekoj drugoj Vladi ili za drugi mandat ove Vlade. Obiteljski je zakon povučen iz javnog savjetovanja kad je pukla afera zbog kontroverzne definicije braka prema kojoj obitelj nije obitelj ako nema dijete.

U međuvremenu je u sklopu rekonstrukcije Vlade smijenjena resorna ministrica Nada Murganić, a zakonom će se vjerojatno baviti nova ministrica Vesna Bedeković. HDZ, kada je riječ o tom zakonu, imao je problema i sa svojim koalicijskim partnerom HNS-om kojem nisu bile prihvatljive definicije iz tog zakona. Pitanje je mogu li HDZ i liberalni HNS uopće dogovoriti novi Obiteljski zakon. Vlada zazire i od uvrštavanja preporuka Vijeća za suočavanje s prošlošću u tri zakona kojima bi se sankcionirala upotreba, veličanje ili sl. simbola totalitarnih režima. Vladi je vjerojatno posebno osjetljivo kako tretirati pozdrav “za dom spremni” pošto su taj pozdrav tijekom rata koristile i postrojbe HOS-a pa se u preporukama navodi da se ZDS kao iznimka, uz prethodno dopuštenje, može koristiti kada se komemoriraju bitke ili događaji iz Domovinskog rata u kojima su sudjelovali pripadnici HOS-a. Ta se iznimka tolerira strogo kontrolirano, naglasilo je Vijeće u svojim preporukama.

Partner za Inu

Iako je Vlada bila najavila da će novim Zakon o plaćama državnih službenika regulirati nagrađivanje i penaliziranje zaposlenih u državnom aparatu sukladno njihovu radu i rezultatima, taj zakon nikad nije donesen. U međuvremenu je ministar rada postao ministar regionalnog razvoja i EU fondova pa je taj zakon ostao u naslijeđe novom ministru Josipu Aladroviću. Vlada u ovom mandatu ne kani mijenjati ni izborne zakone iako je najavljivala da će urediti izborne jedinice, što Ustavni sud traži već deset godina, ali i uvesti veći broj preferencijalnih glasova na parlamentarnim izborima.

Vlada je od svega toga odustala, premda je bivši ministar uprave Kuščević opravdavao da se zakoni mogu mijenjati i ad hoc intervencijama, pošto izmjene izbornog zakonodavstva nisu bile u planu Vladinih zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu. Od krucijalnih Vladinih obećanja, ostalo je neispunjeno da će Vlada otkupiti dionice Ine od mađarskog MOL-a, a pitanje je hoće li Vlada do kraja mandata uspjeti kupiti i nove borbene avione nakon što je prvi pokušaj kupnje neslavno propao...

Sporni zakoni