Iako nepropisno parkirana, vozila koja su se našla u Dubravi u vrijeme nesreće vjerojatno su pješacima spasila život, zaključak je rasprave voditelja Službe za sigurnost prometa MUP-a Josipa Mataije te urednika Autokluba Igora Stažića u HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog.
- Što se tiče nesreće kod Knina, dogodila se na način da je vozač zaustavio vozilo zbog kvara, nažalost na njega je naletjelo drugo vozilo. Smrtno su stradali vozači iz oba vozila te je još jedna osoba zadobila teške ozljede se te bori za život. Suvozač osobe koja je zaustavila vozilo prošao je neozlijeđeno. Vjerojatno se i ovdje radilo o brzini, kazao je Mataija i pojasnio bizarnost nesreće u Dubravi.
- On je uoči ove nesreće i naleta na parkirana vozila, izazvao drugu prometnu nesreću. Na sreću jedan je pješak zadobio lakše ozljede, bilo je tu puno sreće u nesreći. Protiv vozača ide kazneno djelo za objesnu vožnju, predviđena je kazna do tri godine zatvora. Definitivno se radilo o velikoj brzini, tamo je ograničenje 50 km/h, a brzina je sigurno bila duplo veća. Točna brzina se još utvrđuje, govori.
- Tko zna što bi se dogodilo da ta vozila nisu bila tamo parkirana, kaže Mataija.
Igor Stažić živi već dugi niz godina u Dubravi i sam je nastradao na toj prometnici kada je imao devet godina.
- Ta je prometnica iznimno opasna, ako ste gledali snimke, mogli ste vidjeti da na našim ulicama vlada kaos. Ovo što je gospodin Mataija kazao da je gospodin jurio brzinom većom od 100 km/h, da je cijela Avenija Dubrava s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom loše uređena, da su automobili parkirani gdje ne bi trebali biti, to vam samo ukazuje na jedan nered u kojem mi generalno živimo. Iako situacija u prometu zadnjih desetak godina je povoljnija nego je bila 1995. ili početkom 1990. ili 1979. Svi pričaju o pandemiji, a promet vam je gori od toga, ubija više ljudi nego primjerice malarija.
Problem mladih vozača pojavljuje se diljem svijeta, govori Mataija.
- Autoškole su dobre, ali one vam neće dati ono što je najvažnije, a to je iskustvo. Kada mladi polože, tu nastaju problemi. Posebno su problemi kada se vozi društvo, pa se vozač želi malo pokazati. Apelirao bih na roditelje da ipak nije dovoljno kada netko položi da mu daju ključ i kažu - evo ti sada idi, govori Mataija.
Problem je i u tome što bogatima kazne nisu velike, zbog čega često i rade prekršaje.
- Zato vam se događa da objesni vozači koji dolaze iz elitističkig krugova, si zapravo dozvoljavaju i veće vragolije na cestama. Nemate socijalnu dimenziju u Hrvatskoj, kao primjerice drugdje. Imate primjer švicarskog bogataša Botterija koji je prije nekoliko godina vozio naseljem 23 kilometra iznad dopuštene brzine i za to je bio kažnjen s 223 tisuće eura, time je srušio je rekord predsjednika Nokije u Finskoj, govori Stažić.
U Domovinskom ratu poginulo je 12 tisuća ljudi, dok je u zadnjih 30 godina na cestama poginulo oko 17, 18 tisuća ljudi, zaključio je Stažić.
Niš lakše od toga da se brzina izraćuna. Snimka postoji. izmjeri se na licu mjesta jedan dio ceste i vrijeme koje mu je trebalo da taj dio prejde i evo njegove brzine.