Obljetnica Dana D

Vojna groblja Normandije podsjetnik su na dan koji je promijenio svijet

Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
06.06.2014.
u 20:25
– Proslava je podsjetnik na hrabrost – kazao je bivši britanski marinac Bill Bryant
Pogledaj originalni članak

Samo oni koji su u Normandiji sudjelovali u savezničkoj invaziji na okupiranu Europu znaju kakav su užas prošli. Tog 6. lipnja 1944. normandijske plaže bile su okupane krvlju.

“Ok, let’s go”, bile su riječi kojima je general Eisenhower označio početak ključne bitke koja će značiti slom nacističke Njemačke. Jučer, točno sedamdeset godina poslije, prisjećanje na najveće iskrcavanje u povijesti bila je proslava ponosa i sjećanja. Stotine preživjelih veterana, ali i tisuće turista pristiglih iz cijele Europe, okupili su se na plaži Gold, jednom od poprišta desanta, kako bi, gotovo u festivalskoj atmosferi, uz taktove vojnih orkestara, odali počast poginulima u toj operaciji. Među njima bili su i čelnici država koje su toga dana sudjelovale u bitki.

– Taj dan, koji je počeo u kaosu i vatri, a završio u krvi, boli, suzama i radosti, zauvijek je promijenio svijet – izjavio je francuski predsjednik François Hollande, poručivši pritom da Francuska nikada neće zaboraviti što su saveznice učinile za nju. A ono što su učinile vidi se najbolje po vojnim grobljima razasutim nedaleko od plaža koje su prije sedam desetljeća bile poprište teških bitaka. Američki predsjednik Obama obišao je američko vojno groblje Colleville-sur-Mer gdje su pokopani ostaci tisuća američkih vojnika poginulih u akciji.

– Naša tradicija, naša odanost slobodi, jednakosti, pravu na ponos svakog ljudskog bića zapisana je krvlju na pijesku ovih plaža. A taj će zapis biti vječan – poručio je Obama. Istovremeno, u obližnjem Bayeuxu britanska je kraljica položila vijenac kod ratnog groblja vojnika Commonwealtha na kojemu su pokopani britanski, kanadski, australski i novozelandski vojnici. Zajedno s vojvodom od Edinburgha i princom Charlesom susrela se potom s britanskim veteranima, ljudima potkraj osamdesetih godina života.

– Proslava je podsjetnik na hrabrost – kazao je bivši britanski marinac Bill Bryant.

>> Godišnjica Dana D okupila svjetske moćnike. Putin pružio ruku Merkel!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 32

Avatar Dolar=0
Dolar=0
22:17 06.06.2014.

netstoper. . .(06.06.2014 u 21:44h) ... o čemu ti to pričaš jadniče Zar nisu i ruski vojnici bili saveznički vojnici. Sve te žrtve WW2 su delo RKC kojoj su ruke do laktova krvave . Očito neznaš i ne želi da znaš da je Između dva svetska rata Vatikan je bio na strani nacizma i fašizma. Naslednik Pia XI, Pie XII odnosno hitlerov papa podario je svoj «očinski blagoslov» Franku 02.04.1939. Odobrio je agresiju Italije na Etiopiju i Italije na Albaniju 1939. Podržao nemačku invaziju Čehoslovačke, pozdravio je proglašenje «nezavisne Slovačke». «Program mira» koji je lansirao Pie XII 1939. sadržavo je otvoren napad na «versajski diktat» i bio snažno antiruski obojen. Te dve odrednice našle su svoje mesto u enciklici «Summi Pontificatus» od 27. oktobra 1939. godina. Sv. Stolica založila je sav svoj autoritet da spreči ulazak SAD u rat protiv sila osovine. Posle pada Staljingrada diplomatski napora išli su u dvostrukom pravcu: s jedne strane, da se ublaže zahteve SAD i Britanije o bezuslovnoj kapitulaciji sila osovine, i da se, sa druge strane, pripremi teren za formiranje antikomunističkog fronta.

Avatar prodao sam  ukrajnu
prodao sam ukrajnu
20:50 06.06.2014.

Pre će biti da je slom Namačke kod Staljingrada promenio svet

Avatar prodao sam  ukrajnu
prodao sam ukrajnu
20:52 06.06.2014.

Staljingradska bitka je bila glavna prekretnica u Drugom svetskom ratu, i smatra se najkrvavijom bitkom u ljudskoj istoriji. Trajala je od 17. jula 1942. do 2. februara 1943. godine. Ukupni gubici u ljudstvu se procenjuju na između 1,5 i 2 miliona.

Još iz rubrike Vijesti