Civilni zračni promet u Europi lani je bio vrlo neredovit, a zrakoplovi su često kasnili pa je trećina putnika bila zahvaćena kašnjenjima i otkazivanjima letova, pokazali su rezultati istraživanja portala Airhelp. Unatoč prorijeđenom redu letenja, 244 milijuna putnika ili nešto manje od 31 posto od ukupno prevezenih 795 milijuna bilo je pogođeno kašnjenjima i otkazivanjima u zadnji tren, pokazuje analiza toga portala.
Usporedbe radi, tijekom 2019. godine - posljednje prije krize s koronavirusom, 24 posto putnika bilo je zahvaćeno kašnjenjima i otkazivanjima, od njih ukupno 1,12 milijardi. "Osobito je ljeto pokazalo da je osoblje zračnih luka i prijevoznika nespremno u uvjetima povećanja zračnog prometa nakon pandemije", rekao je šef Airhelpa Tomasz Pawliszyn.
Prema studiji, tijekom ljetnih mjeseci do 40 posto putnika imalo je teškoća s letovima. Uz slabosti osoblja, ostali glavni uzroci kašnjenja bili su štrajkovi i nepovoljni vremenski uvjeti. Pawliszyn upozorava da poboljšanja na vidiku nema ni za 2023. godinu.
"Očekujemo nastavak negativnih trendova i u ovoj godini. Kao i u mnogim drugim industrijama, nedostatak kvalificiranih radnika i dalje je ozbiljan problem, a dodatni izazov su štrajkovi", izjavio je.
Prema Airhelpu, Nizozemska je bila zemlja s najviše kašnjenja, a slijede Velika Britanija i Njemačka, a Krf, Manchester i Frankfurt vodeće su zračne luke po netočnosti tijekom prošle godine.
U obzir su uzeti letovi koji su kasnili u polasku više od 15 minuta, kao i oni otkazani u tjednu prije planiranog polijetanja.