Von der Leyen u fokus je stavila borbu za klimu, žene i socijalu

Dan nakon izbora prve žene na čelo Europske komisije, svi se u Strasbourgu i Bruxellesu pitaju hoće li Ursula von der Leyen zapravo biti slaba predsjednica Komisije s obzirom da je izabrana sa samo devet glasova iznad potrebne većine: 383 glasa za, 327 protiv, uz 22 suzdržana. I koliko je kompaktna, koliko zapravo proeuropska ta većina, za koju se, premda je glasanje bilo tajno, zna da je čine pučani i liberali, ali samo nešto više od polovice socijalista, te još i neke desno-konzervativnije i protestne stranke i pokreti kao vladajuća poljska Pravo i pravda ili talijanskih 5 zvijezda.

Šuica napredovala do 1. reda

– Većina je većina – rekla je Ursula von der Leyen nakon što je izabrana. Sličan komentar odmah po izboru nove predsjednice Komisije dala je i HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica, replicirajući jednom zastupniku iz stranke Brexit koji se čudio kako “euro-fanatik” poput gospođe Von der Leyen može, nakon što je nominirana dogovorom iza zatvorenih vrata, vladati uz tako tijesnu većinu.

– Definicija demokracije je: jedan glas više – odgovorila je Šuica, koja je, inače, u ovom sazivu EP-a dobila mjesto u prvom redu zastupničkih klupa jer je u klubu Europske pučke stranke (EPP) izabrana za prvu potpredsjednicu, pa sjedi odmah pored predsjednika kluba i propalog “spitzenkandidata” EPP-a koji nije uspio postati predsjednik Komisije, Manfreda Webera. To je dosad najbolje mjesto koje je itko iz Hrvatske imao u klupama u Strasbourgu. Kad je Šuica 2012. prvi put došla u EP, sjedila je kao i svi Hrvati negdje u zadnjim klupama, oko 550. mjesta, potom je kao šefica delegacije HDZ-a 2013. sjedila na broju 100., pa od 2014. na broju 105., da bi sada sjedila na zastupničkom broju 13.

Svi europski pučani su poslušno glasali za Ursulu von der Leyen, koja dolazi iz njemačke stranke CDU i dio je EPP-ove obitelji. Iako su se u Strasbourgu po hodnicima neslužbeno pronijele glasine da je konzervativniji dio pučana uskratio glas Ursuli zbog njezina dodvoravanja socijalistima i demokratima (S&D), Šuica tvrdi da te glasine nisu točne. Mađari iz stranke Fidesz, koja je privremeno suspendirana iz EPP-a, tvrde da su njihovi glasovi donijeli pobjedu Ursuli von der Leyen. To isto tvrde i Poljaci iz stranke Pravo i pravda (dio kluba Europskih konzervativaca i reformista). Svatko sada može reći da je baš on donio prevagu novoj predsjednici Komisije, no činjenica je da Orbanova stranka i vladajuća stranka u Poljskoj već javno pripisuju sebi zasluge kako bi možda u drugom koraku očekivali i posebne usluge zauzvrat od predsjednice Komisije, tijela koje je protiv mađarske i poljske vlade pokrenulo kaznenu proceduru zbog kršenja vladavine prava. Von der Leyen je u svojim govorima i pismima koje je pisala klubovima zastupnika izbjegavala spomenuti izrijekom proceduru iz članka 7. temeljnog ugovora, koji je aktiviran u slučaju Mađarske i Poljske. Poljaci i Mađari očekuju da će “njihova” predsjednica Komisije nastaviti šutjeti o tome.

SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula vjeruje da će nova predsjednica Komisije nastaviti ondje gdje su Juncker i Frans Timmermans stali. Timmermans, uostalom, ostaje prvi potpredsjednik Komisije i pod novom šeficom. Možda su se pobornici “iliberalnih demokracija” u Budimpešti i Varšavi nadali da će dobiti nekog anti-Timmermansa, ali Picula vjeruje da neće.

– Ne može ona ići ispod standarda obrane valdavine prava, koje je utvrdila Junckerova Komisija – kaže i dodaje: – Ursula von der Leyen imala je izvrstan motivacijski govor, usmjeren naravno onim skupinama od kojih je željela dobiti prevagu. Dala je vrlo ozbiljna obećanja, neka od kojih zapravo nismo ni očekivali. Sad ćeno vidjeti što će se događati u prvih 100 dana. Njezina sljedeća linija bojišnice je sastavljanje tima europskih povjerenika, koji moraju proći saslušanja u EP-u i tu će se dogoditi drugo poluvrijeme – smatra Picula.

Za minimalnu nadnicu

U obećanjima kojima je nastojala izaći ususret socijaldemokratima (u čemu je uspjela djelomično, no i to joj je bilo dovoljno za većinu) i zelenima (u čemu nije uspjela), Ursula von der Leyen iznijela je ambiciozan plan borbe protiv klimatskih promjena. Želi povesti EU prema klimatskoj neutralnosti, želi stvoriti poseban europski fond za tranziciju, koji bi financijski pomogao onima koji će možda osjetiti šokove ili izravnu štetu od tranzicije prema zelenoj ekonomiji. No, pitanje je koliko će novi fokus na takav fond baciti u drugi plan kohezijske fondove, koji su važni za srednju i istočnu Europu, odnosno države koje prolaze drukčiju tranziciju iz socijalizma u razvijeno tržišno gospodarstvo.

– Osim toga, imala je vrlo snažnu socijalnu notu u svom programu. Najavila je, primjerice, zalaganje za minimalnu nadnicu u svim državama članicama, što se dosad nije baš moglo čuti od konzervativaca – kaže Tonino Picula.