Inače redoviti niz vijesti o osvajanju svemira ovog je puta zasjenila jedna sasvim suprotna vijest koja je stigla iz NASA-e. Američka svemirska agencija krajem srpnja izgubila je, naime, signal sonde Voyager 2, da bi ga onda tek nakon desetak dana pokušaja ponovo uspjela pokupiti. Voyager 2 za to vrijeme više nije bio dohvatljiv Deep Space Networku, mreži velikih antena postavljenih po svijetu, a sve se dogodilo iz prozaičnog razloga – sa Zemlje je poslana pogrešna komanda.
Jedina stigla do ledenih divova
Voyager 2 jedna je od najpoznatijih NASA-inih sondi koja je u svemir poslana još 20. 8. 1977. godine što znači da će uskoro obilježiti 46 godina od početka misije. No sada se suočila s pogreškom zbog koje je zakrenula svoju antenu dva stupnja od Zemlje pa se izgubio signal. Više njome nije bilo moguće upravljati niti je ona mogla slati podatke. No prošlog je tjedna novo pretraživanje neba rezultiralo hvatanjem njezina signala. O koliko se velikom problemu radi, pokazuju podaci da se Voyager 2 sada nalazi gotovo 20 milijardi kilometara daleko od Zemlje te putuje brzinom od 55.346 kilometara na sat kroz međuzvjezdani prostor. To znači da signal sonde do Zemlje putuje oko 18 sati zbog čega se za pogrešku saznalo tek 37 sati nakon što je kriva naredba poslana. Ipak, treba dodati da sonda ima i kontrolni mehanizam kojim svake godine nekoliko puta korigira svoju orijentaciju kako bi joj antena ostala usmjerena prema Zemlji, što je po rasporedu idući put treba dogoditi u listopadu tako da bi se tada orijentacija vjerojatno ispravila i bez naredbe.
Voyager 2 je toliko važan zato što je, zajedno sa svojim blizancem Voyagerom 1, prva sonda koja je prošla heliosferu, prostor oko Sunca koji se oblikuje međudjelovanjem Sunčeva vjetra s međuzvjezdanom tvari. Heliosfera se može smatrati područjem dosega Sunčeva magnetskog utjecaja ili čak proširenom Sunčevom atmosferom u kojoj se, donekle zaštićeni od kozmičkoga zračenja, nalaze svi poznati planeti Sunčeva sustava. Voyager 2 je do međuzvjezdanog prostora stigao 2018., a Voyager 1 2012. godine. Voyager 1 je sada 24 milijarde kilometara od Zemlje te je tako najudaljenija letjelica napravljena ljudskom rukom.
VEZANI ČLANCI:
NASA je sonde programa Voyager prvotno lansirala nadajući se kako će na najbolji način iskoristiti rijedak položaj vanjskih planeta Sunčeva sustava koji se događa svakih 176 godina, a pri čemu bi se mogli detaljnije istražiti Jupiter i Saturn pored koje su prošle obje sonde u razdoblju između 1979. i 1981. godine. Zatim je Voyager 2 postao prvom sondom koja je prošla pored Neptuna i Urana, i to 1986., odnosno 1989. godine. Voyager 2 je, naime, lansiran 16 dana prije svog blizanca, ali na putanji po kojoj je trebalo više vremena da stigne do plinovitih divova Jupitera i Saturna. No to je pak omogućio daljnje susrete s ledenim divovima Uranom i Neptunom. Voyager 2 do danas ostaje jedina letjelica koja je posjetila bilo koji od ledenih divovskih planeta, a bila je treća od pet letjelica koja je postigla brzinu kojom je mogla pobjeći od Sunca, što joj je omogućilo napuštanje Sunčeva sustava.
Obje letjelice Voyager imaju dovoljno snage da nastave emitirati radiosignale barem do 2025. godine, a dodajmo i kako obje nose zapise sa zvukovima sa Zemlje te slikama i porukama kojima bi se trebala prenijeti priča o našem svijetu eventualnim izvanzemaljcima.
Reklo bi se prema svemu navedenom da je Voyager 1 do sada najvažnija NASA-ina sonda u svemiru, no koje su još istaknute misije sondi? Za početak, objasnimo da se svemirske sonde ubrajaju u svemirske letjelice, ali one putuju svemirom bez posade s ciljem prikupljanja znanstvenih informacija koje šalju na Zemlju.
Tako su Pioneer 10 i Pioneer 11, lansirani 1972., odnosno 1973. godine, bili prve svemirske letjelice koje su posjetile najfotogeničnije plinovite divove Sunčevog sustava, Jupiter i Saturn. Također, Pioneer 10 bila je prva sonda koja je prošla kroz asteroidni pojas Sunčeva sustava, polje orbitalnog kamenja između Marsa i Jupitera. Zatim je, otprilike godinu i pol dana nakon lansiranja, letjelica napravila prvi prelet pored Jupitera. Napravljene su zapanjujuće fotografije velikih crvenih pjega i širokih crvenih pojaseva koji okružuju planet. Pioneer 11 proletio je pak pored Jupitera, a zatim se preselio na Saturn, gdje je otkrio nekoliko ranije nepoznatih malih mjeseca oko planeta i novi prsten. Obje sonde više ne šalju podatke i nastavljaju svoja jednosmjerna putovanja izvan Sunčeva sustava.
VEZANI ČLANCI:
U red najznačajnijih NASA-inih sondi svakako spada i Viking 1. Kada je ova NASA-ina sonda dotaknula Mars u srpnju 1976., bilo je to prvi put da je objekt koji je napravio čovjek meko sletio na Crveni planet. Jer, sovjetske sonde Mars 2 i 3 stigle su na površinu, no nisu uspjele pri slijetanju. Prva se razbila, a druga je nakon kratkog vremena prestala funkcionirati. Viking 1 je nosio i titulu najduže misije na površini Marsa, s ukupnim trajanjem od 6 godina i 116 dana, sve do rovera Opportunity koji je na Crvenom planetu proveo 14 godina i 138 dana. Također, Viking 1 je poslao prve slike u boji s površine Marsa, pokazujući nam kako taj predmet različitih priča i fikcija izgleda.
Od novijih misija spomenimo upravo onu na Marsu, InSight, koja je započela 2018., a završila 2022. godine, a smatra se velikim napretkom u istraživanju Crvenog planeta. Također, tu je i sonda New Horizons koja je 2015. godine na Zemlju poslala poznatu fotografiju "bivšeg" planeta Plutona na kojem se ocrtavao oblik nalik na srce.
Sovjetki Savez prvi do Mjeseca
U ovaj kratki pregled treba uvrstiti i ruske sonde i letjelice. Nakon nekoliko pokušaja, bivši Sovjetski Savez imao je prvu letjelicu koja je probila debeli veo Venerina vječno prisutnog oblaka kako bi poslala prve slike površine planeta tijekom misija Venera 9 i 10 1975. godine. Čak i desetljećima kasnije istraživači još uvijek obnavljaju i proučavaju te prve poglede na drugi planet od Sunca.
Dodajmo i zanimljivost da u jeku svemirske utrke dviju supersila bivši Sovjetski Savez namjerno ruši svoju svemirsku letjelicu Luna 2, također poznatu kao Lunik 2, na površinu Mjeseca 14. rujna 1959. koja tako postaje prvi objekt koji je napravio čovjek na površini Mjeseca. Nakon što je Luna 2 isporučila sovjetske simbole na Zemljin satelit, svemirska letjelica budućeg programa Luna snimila je i prve slike udaljene strane Mjeseca te, s Lunahodom iz 1971. godine, spustila prvi rover na kotačima na površinu Mjeseca.
Zanimljiv je i podatak da će Rusija baš ovog petka lansirati prvu svemirsku letjelicu za slijetanje na Mjesec nakon 47 godina. Luna-25 na Mjesecu će biti godinu dana, a radi se zapravo o utrci s Indijom do južnog pola Mjeseca, potencijalnog izvora vode.
VIDEO Supermjesec na nebu iznad Osijeka