Kada je u travnju ove godine glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter Šverko dobila dopis od profesora Jensa Thiela iz Berlina u kojem spominje da je na internetu kupio knjigu njemačkog autora Augusta von Kotzebuea, nije mogla znati da će fundus NSK biti bogatiji za to vrijedno djelo.
Kotzebue nije na popisu
No već nekoliko dana fundus NSK bogatiji je za knjigu “Kazalište”, svezak 36 Augusta von Kotzebuea, tiskanu u Leipzigu 1841. godine, koja je na nepoznat način očito otuđena iz središnje hrvatske knjižnice.
Knjigu je savjesni njemački povjesničar vratio zagrebačkoj knjižnici jer je na prvoj stranici kupljene knjige ugledao natpis Kraljevska sveučilišna biblioteka u Zagrebu i registarski broj 39712 koji ga je natjerao da se o knjizi raspita u NSK.
U NSK ne mogu potvrditi da je riječ o knjizi koju je u pljački stoljeća iz osamdesetih godina otuđio zloglasni Aleksandar Milles. Kotzebueovo “Kazalište” ne nalazi se na popisu plijena iz Millesove krađe, ali nitko ne može isključiti mogućnost da je i ta nevelika ali vrijedna knjižica bila žrtva te zlokobne pljačke.
– Uvijek je lijepo kada se knjiga vrati kući. Profesor Thiele je bibliofil, ali i čovjek koji nam je vratio knjigu kupljenu na online tržištu.
Čak je inzistirao da sam plati poštanske troškove za slanje knjige u Zagreb. Njegov je jedini uvjet bio da, kada jednom posjeti Zagreb, bude gost naše knjižnice – kaže Dunja Seiter Šverko.
Slučajevi kada stranci nekoj instituciji kao što je NSK vraćaju knjige koje su se na sumnjiv način našle u posjedu stranih prodavača starina izuzetno su rijetki.
– Gotovo se i ne mogu sjetiti sličnog slučaja – veli Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga u NSK. Kosić je pratio suđenje Millesu i društvu, surađivao s inspektorima koji su se bavili ukradenim knjigama i svjestan je činjenice da je većina ukradenog knjiškog blaga zauvijek izgubljena.
Najprevođeniji autor
– Kotzebue je autor čije brojne knjige pomno čuvamo. Riječ je o nekad iznimno popularnom dramatičaru, najprevođenijem autoru u 19. stoljeću u Hrvatskoj i piscu s kojim počinje kajkavsko dramsko pismo – kaže Kosić.I glavna ravnateljica Dunja Seiter Šverko ističe da su hrvatski teatrolozi, među njima i Nikola Batušić, bili svjesni Kotzebuova značaja. Tako su izračunali da su u Hrvatskoj Kotzebueove drame izvedene u 114 inscenacija, a da je broj izvedbi dosegao brojku od četiri tisuće predstava.
Početkom 19. stoljeća njegove su drame izvođene u kajkavskim inačicama i u zagrebačkom sjemenišnom kazalištu, a njegovo autorstvo često je bilo i prešućivano.
– Popularna je bila Kotzebueova drama “Papagaj” čiji primjerak iz 1797. također posjedujemo, a za koju znamo da se nalazila u knjižnici Ljudevita Gaja – ističe Kosić.
U katalogu NSK nalaze se i Kotzebuove drame “Zaručnica i zaručnik”, “Palježina”, “Ljetnikovac uz cestu ili nesnosni susjedi”, “Dva smušenjaka”, “Ztari mladosenja i kosharice”...