Vrhovni suci SAD-a vjerni Ustavu ili papi?

Od devetero sudaca američkog Vrhovnog suda njih šestero je katolika. Prvi vrhovni sudac katoličke vjere bio je Roger B. Taney u 19. stoljeću. Zadnja je Amy Coney Barrett koju je imenovao Donald Trump, ali još mora proći potvrdu Senata.

Od ukupnog stanovništva SAD-a samo je 20 posto katolika, a to su uglavnom talijanski, irski i poljski doseljenici, a u današnje vrijeme i južnoamerički, te većina njih glasa za demokrate. Među bijelcima na vlasti uglavnom prevladavaju protestanti i republikanci. Otuda i akronim WASP (white, anglo-saxon, protestant).

Vrhovni sud nije nikada oslikavao zemlju. Prvi vrhovni sudac Afroamerikanac postao je Thurgood Marshall 1967. Prva žena u Vrhovnom sudu bila je Sandra O’ Connor, izabrana tek 1981. Vjera nije nikada utjecala na odluke političara i vrhovnih sudaca. Predsjednik John Kennedy, katolik, obećao je da će, budu li u kontrastu vjera i zakoni, biti vjeran Ustavu, a ne papi. Sada se novoj sutkinji Amy Barrett pripisuje pridjev “protivnice abortusa”, ali zasigurno neće mijenjati sadašnje zakone o pobačaju. Sadašnje vrhovne suce uglavnom su birali predsjednici republikanci i protestanti.

Jedino je demokrat Barack Obama izabrao sutkinju Soniu Sotomayor koja je latinskoameričkog podrijetla. Kriteriji za izbor vrhovnih sudaca su pravna stručnost i konzervativnost, odnosno težnja za očuvanjem Ustava. Većina njih studirala je pravo na najboljim, uglavnom katoličkim američkim sveučilištima, a jedno od najboljih, koje je pohađala i Amy Barrett, je Notre Dame u Indiani. Pa hoće li se mijenjati zakon o pobačaju, odnosno hoće li on biti zabranjen kako to želi Katolička crkva?

Najbolji primjer je iz lipnja ove godine kada se predsjednik Vrhovnog suda John Roberts, koji slovi kao hiperkatolik, svrstao uz liberalne kolege i odbacio restrikcije u zakonu o pobačaju države Luisane. Biti katolik ne znači da si preuzeo tu ideologiju. Vrhovni suci su prije svega zaštitnici Ustava i njihove odluke ne smiju mijenjati izgled zemlje i zajednice. Grijesi ne smiju postati zakoni.

Što bi bilo sljedeće, uvođenje zakona o zabrani preljuba ili o zabrani razvoda? Pa i uvođenje neradne nedjelje radi odlaska na misu nije razlog za donošenje takvog zakona. Kazneno djelo je šteta nanesena društvu koje treba suditi počinitelju, a grijeh je uvreda Bogu koji može grešnika kazniti ili mu oprostiti grijeh.