Vrhovni sud ukinuo odluku DOV-a kojom je Jelenić stegovno kažnjen i razriješen dužnosti

Trakavica oko Dražena Jelenića, bivšeg glavnog državnog odvjetnika koji je s te dužnosti morao odstupati nakon što je otkriveno da je pripadnik masona, se nastavlja.

Zaključak je to koji se nameće nakon najnovije odluke Vrhovnog suda koji je usvojio Jelenićevu žalbu te ukinuo odluku Državnoodvjetničkog vijeća (DOV). Radi se o odluci koju je DOV donio u prosincu 2021. te kojom  utvrđeno Jelenićeva stegovna odgovornost što je za posljedicu imalo  njegovo razrješenje s dužnosti.

Nakon što je zbog afere Mason morao otići, bio je jedan od zamjenika glavne državne odvjetnice, koja je stegovni postupak protiv njega inicirala  oko godinu dana nakon izbijana afere Mason. 

Jelenića se teretilo da je kao glavni državni odvjetnik bio član udruge, donosno masona od ožujka 2018. A činjenica da su masoni tajna udruga je po stavu DOV-a suprotna  temeljenim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Po njima, članstvo u udruzi nespojivo je s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Uz to Jelenić se teretio da je  bio član jedne udruge i to nakon što je stupio na dužnost glavnog državnog odvjetnika. U zahtjevu za pokretanjem stegovnog postupka protiv Jelenića navodilo se  i da je Jelenić bio član i jedne druge udruge i nakon što je u veljači 2020. razriješen dužnosti glavnog državnog odvjetnika.

Da je član masona, Jelenić je, kako se teretio, tajio sve dok to nije objavljeno u medijima, čime je po stavu DOV-a doveo u pitanje svoju, ali i samostalnost i neovisnost cjelokupne državnoodvjetničke organizacije. Zbog toga je pokrenut stegovni postupak protiv njega u kojom mu je DOV izrekao kaznu, odnosno, razriješio ga je dužnosti.

No s tim se stavom DOV-a, Vrhovni sud očito ne slaže, jer im je odluka sada ukinuta.

- Vrhovni sud smatra da odluka DOV-a ne sadrži pravilno obrazloženje pa je nije moguće ispitati. Stegovna odgovornost zamjenika glavne državne odvjetnice je povezana s članstvom u konkretnim udrugama, a ne odgovor na načelno pitanje dopuštenosti pripadnosti članstvu takvih i sličnih udruga. Obrazloženje prvostupanjske odluke sadrži samo razloge za ocjenu nespojivosti članstva u prvoj udruzi. U odnosu na drugu udrugu, u odluci se ne navodi ni njezin naziv.

To upućuje na to da u postupku uopće nije razjašnjeno o kojoj i o kakvoj udruzi je riječ. U obrazloženju odluke su potpuno izostali razlozi o tome zašto je članstvo i u toj drugoj udruzi nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Te je razloge nužno navesti. Okolnosti na kojima je DOV utemeljilo svoj zaključak ne predstavljaju krug indicija. Zaključak da se zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. učlanio u drugu udrugu je, za sada, bez valjane pravne osnove. Zbog toga je žalbu trebalo prihvatiti i odluku ukinuti te predmet vratiti na ponovni postupak.

U ponovljenom je postupku potrebno utvrditi je li zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. doista postao član i druge udruge. Ovo utvrđenje mora biti s takvim stupnjem izvjesnosti koji ne ostavlja ni najmanje dvojbe za suprotan zaključak. Potom treba izložiti i razloge zašto DOV ocjenjuje da bi članstvo u drugoj neimenovanoj udruzi također bilo nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti - navedeno je u odluci Vrhovnog suda.

Osim toga, Vrhovni sud je naložio DOV-u da provede novi postupak u kojem će  izvest sve do sada izvedene dokaze, a po potrebi  i druge. A stavili su i zanimljivu opasku oko glasovanja o odluci. 

 - Prilikom donošenja odluke vodit će računa o tome da u zapisniku o vijećanju i glasovanju bude jasno vidljivo koji su poimence članovi vijeća glasovali za odluku, a koji su članovi vijeća glasovali protiv odluke, odnosno je li odluka donesena jednoglasno. U slučaju izdvojenog glasa člana vijeća (ili više njih), pisano obrazloženje izdvojenog glasa je potrebno priložiti pisanoj odluci koja se dostavlja strankama - naveo je Vrhovni sud.