Za štetu koja je na privatnim i poslovnim objektima nastala poplavom u Gunji i okolici 2014., nije odgovorna država jer je riječ o prirodnoj nepogodi.
Stav je to koji je zauzeo DORH, kada je prije koju godinu odbacio kaznenu prijavu, a sada im je za pravo dao i Trgovački sud u Osijeku koji je u ponovljenom postupku odbio žalbe vinkovačkih tvrtki Šimun d.o.o. i Amazona d.o.o. Te dvije tvrtke su svojevremeno tužile državu jer im je u poplavi uništena imovina i vozila.
Tražili su da im država plati odštetu od 6,1 milijun kuna, no 2018. je Trgovački sud u Osijeku im je umjesto traženog iznosa dosudio 3,6 milijuna kuna. Država se na tu tu presudu žalila, a u toj žalbi iz prosinca 2018. su naveli kako ne smatraju da postoje pravne pretpostavke za odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu poplavama.
Pojašnjavali su da su štete od poplave nastale kao posljedica elementarne nepogode koja se smatra višom silom. Tražili su da drugostupanjski sud preinači i u cijelosti odbije tužbeni zahtjev ili da presudu ukine i vrati je prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Žalba im je usvojena, a u ponovljenom postupku Trgovački sud u Osijeku je sada odlučio drugačije, odnosno odbio je tužbene zahtjeve tvrtki, zauzevši ovaj put stav da ne postoji odgovornost Republike Hrvatske za nastalu štetu poplavom 2014. u županjskoj Posavini. Tužiteljstvo je nedavno izvijestilo da je zaprimilo spomenute presude, no kako druga strana ima pravo žalbe, tek će se vidjeti hoće li presuda postati pravomoćna.
Nasip u Gunji pukao je u svibnju 2014., a tada je dio županjske Posavine nestao pod vodom, dvoje je ljudi poginulo, uništeno je 2500 kuća dok je 17.000 stanovnika Rajeva Sela, Račinovaca, Vrbanje, Strošinaca, Soljana, Drenovaca i Gunje bilo evakuirano. Nakon poplave u Gunji, od lipnja 2014. do siječnja 2018. DORH je zaprimio ukupno 2467 kaznenih prijava od pravnih ili fizičkih osoba zbog poplave u Gunji. Sve su prijave bile podnesene protiv nepoznatih pravnih ili fizičkih osoba zbog zloporabe položaja i ovlasti te općeopasne radnje.
No u prosincu 2018. ta je kaznena prijava odbačena uz obrazloženje da "nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi u radnjama bilo koje osobe bila ostvarena obilježja prijavljenih kaznenih djela, a niti bilo kojeg drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti'.
Drugim riječima, tužiteljstvo je zaključilo da država nije kriva za pucanje nasipa, što se vjerojatno kasnije odrazilo i na 750 tužbi koje su oštećeni podnijeli tražeći da im država plati pričinjenu štetu.
Osječki sud inače uživa veliki ugled kod nas i u svijetu.