Vrhovni sud zbog Turudića ukinuo pravomoćnu presudu i vratio je VKS-u na ponovno odlučivanje

Da bi imenovanje Ivana Turudića glavnim državnim odvjetnikom (GDO) moglo biti sporno i s aspekta činjenice da je do tog trenutka bio sudac Visokog kaznenog suda (VKS), što je i ostao i nakon imenovanja, a sve do stupanja na dužnost GDO-a, te da bi nekome moglo biti sporno što je kao imenovani GDO i dalje donosio odluke kao sudac, upozoravali su upozoravali su mnogi. I na to doživjeli samo odmahivanje rukom. No da taj argument pravno  i te kako stoji, svjedoči slučaj Velimira Čerića Čere (75), umirovljenog zagrebačkog javnog bilježnika, koji je među ostalim i na argumentu o Turudićevoj nespojivoj dvojnoj poziciji suca VKS-a i imenovanog GDO-a, uspio izboriti  ukidanje pravomoćne presude kojom je bio osuđen na dvije godine zatvora. Čerić, koji je svojevremeno frontmenu Azre Johnnyju Štuliću poslužio kao inspiracija za glavni lik pjesme "Pametni knjiški ljudi" zbog zloporabe položaja i ovlasti bio je u rujnu 2022. na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora. Tu je presudu u veljači 2024. potvrdio VKS, odbivši žalbe i USKOK-a i Čerića, a Čerić je u međuvremenu u travnju 2024. bio pozvan i na izdržavanje kazne. No u međuvremenu, Čerić je Vrhovnom sudu podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, gdje je među ostalim problematizirao i status Turudića u njegovom slučaju, a Vrhovni sud mu je dao za pravo te je početkom rujna ukinuo presudu VKS-a iz veljače 2024., te je spis vratio VKS-u na ponovno odlučivanje. 

Prema optužnici, Čerić se teretio da je od 16. do 18. rujna 2014. kao javni bilježnik solemnizirao Ugovor o doživotnom uzdržavanju i aneks ugovora između H. B. kao davatelja uzdržavanja i I. A. po čijoj bi smrti H. B. stekao pravo prijenosa vlasništva imovine, a bez sudjelovanja I. A. u postupcima solemnizacije ugovora. Iz njih je neistinito proizlazilo da ih je zaključio I. A. Ugovore je ovjerio svojim potpisom i pečatom i time H. B. pribavio nepripadnu korist u vidu prijenosa prava vlasništva imovine nakon smrti I. A. čime je čime je M. A. oštećen za 10.000 dionica Zagrebačke banke vrijedne 600.000 kuna te za novac na računima I. A. u HPB-u. Sveukupno je riječ o 972.356 kuna, a on je osuđen na dvije godine zatvora. 

U svom zahtjevu za izvanrednim preispitivanjem presude, Čerić je osporavao zakonitost spornih presuda, smatrajući da su sudovi "proizvoljno odstupili od instituta materijalnog i procesnog prava". Tvrdio je da nije bilo dokaza protiv njega, no Vrhovni sud je u tom dijelu njegovih navoda smatrao da je prvostupanjski sud detaljno obrazložio zašto je smatrao da je Čerićeva krivnja utvrđena. Nadalje, Čerić je tvrdio i da su u žalbenom postupku počinjenje povrede kaznenog postupka koje su utjecale na zakonitost pobijanih posuda, no Vrhovni sud mu ni tu nije dao za pravo. No ono u čemu mu je djelomično dao za pravo je, pozicija Ivana Turudića, koji je presjedao vijećem VKS-a koje je odbilo Čerićevu žalbu i potvrdilo prvostupanjsku presudu. 

VEZANI ČLANCI:

Naime, Čerić je u svom zahtjevu za izvanrednim preispitivanjem pravomoćne presude naveo kako smatra da se Turudić morao izuzeti od donošenja odluke u njegovom slučaju jer je ta odluka donesena 28. veljače 2024., a odlukom Hrvatskog sabora Turudić je 7. veljače  2024. izabran za GDO. Odlučujući o tom Čerićevom navodu, Vrhovni sud prvo objašnjava da ZKP propisuje da je sudac isključen od obavljanja  sudačke dužnosti ako je u kaznenom  predmetu sudjelovao kao tužitelj. Pojašnjavaju zatim da je Turudić dužnost GDO-a počeo obnašati nakon što mu je odlukom DSV-a  26. svibnja 2024. prestala sudačka dužnost, pa po stavu Vrhovnog suda  Turudić 28. veljače, kada je odlučivao u slučaju Čerić nije u tom postupku sudjelovao kao tužitelj. 

- Strogo gledano, okolnost da je prije sjednice drugostupanjskog vijeća sudac imenovan za GDO ne predstavlja zakonski razlog za isključenje obavljanja sudačke dužnosti jer mu u trenutku kada je odlučivao kao sudac još nije prestala sudačka dužnost niti je bio stupio na dužnost GDO-a. No ta okolnost kod objektivnog promatrača može pobuditi bojazan u nepristranost člana vijeća i time kod vijeća koje odlučuje o konkretnom predmetu. U konkretnom predmetu nema okolnosti koje bi upućivale da postoje osobna uvjerenja ili ponašanje predsjednika vijeća koje bi upućivale na postojanje predrasuda ili pristranosti kod suca prilikom odlučivanja. No s druge strane, Vrhovni sud smatra da činjenica da je predsjednik vijeća u trenutku odlučivanja u konkretnom predmetu bio izabran za GDO-a  te da u konkretnom predmetu, u kojem je tužitelj državno odvjetništvo, sudjeluje sudac koji je izabran za GDO, kod objektivnog promatrača stvara opravdanu bojazan, odnosno pobuđuje opravdanu sumnju u nepristranost vijeća koje je donosilo odluku. Naime, neprimjereno je da u donošenju sudske odluke sudjeluje sudac koji je izabran za GDO-a i ta okolnost sama po sebi objektivno ruši dojam nepristranosti suda. Budući da je nepristranost suda jedna od sastavnica prava na pravično suđenje koje je zajamčeno Ustavom, u konkretnoj situaciji ostvarena je bitna povreda odredbi kaznenog postupka na koje se osuđenik poziva zbog čega je zahtjev osuđenika za izvanrednim preispitivanjem pravomoćne presude opravdan te se spis vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje - naveo je u svojoj odluci Vrhovni sud.

GALERIJA Simbol Domovinskog rata sramotno trune u Splitu: Napravljen je u tri mjeseca, a težak gotovo 100 tona