Vrijeme je za odluku: Važni izbori pred građanima dvije europske zemlje

Moldavija i Gruzija idućih će dana održati ključne izbore koji će odlučiti o njihovom budućem putu u Europi. Obje su zemlje osjetile sjenu ruskog rata u Ukrajini, a obje su pritom i bivše sovjetske republike. Dok je proeuropska predsjednica Moldavije Maia Sandu favorit za pobjedu a u toj zemlji su počeli i pregovori o pridruživanju Europskoj uniji, vlada u Gruziji je optužena za 'demokratsko nazadovanje' i okretanje od Europe.

Građane Moldavije, uz predsjedničke izbore, u nedjelju očekuje i izlaz na referendum o uvrštavanju puta Moldavije u članstvo u EU u ustav. Glas 'za' konsolidirao bi status Moldavije kao prozapadne zemlje okrenute EU. To bi također značilo da Moldavija mora krenuti dugim putem demokratskih i pravosudnih reformi.

Prošlomjesečno istraživanje pokazalo je da bi više od 63% glasača podržalo kampanju za ulazak u EU. Međutim, mnogi u proeuropskom taboru osudili su, kako kažu, ruske napore da šire dezinformacije i utječu na glasovanje. Moldavija ima nešto više od 2,5 milijuna stanovnika, dok 1,2 milijuna Moldavaca živi u inozemstvu.

Aktualna predsjednica Moldavije je Maia Sandu, 52-godišnja osnivačica liberalne Stranke akcije i solidarnosti, koja je na vlast došla 2020. i proeuropski je orijentirana. Suparnik na izborima bit će joj Alexandr Stoianoglo, bivši glavni tužiteljem Moldavije koji je mnoge iznenadio kada je u srpnju najavio da će se kandidirati za predsjednika. Podupire ga proruska Partija socijalista, čiji je čelnik bivši predsjednik i popularni oporbenjak Igor Dodon. Predviđa se da će izlaznost u nedjelju biti visoka - iznad 80%.

VEZANI ČLANCI

Nedavne ankete pokazuju da bi Sandu mogla osvojiti više od 35% glasova u nedjelju, a Stoianoglo je na drugom mjestu s 9%. Ima još nekoliko kandidata, od kojih su većina proruski orijentirani. No, prema anketama, još je neodlučno gotovo 30 posto birača. Ako niti jedan kandidat ne dobije više od 50% glasova, predsjednički izbori će se održati u drugom krugu 3. studenog, piše BBC.

Iako nije kandidat, biznismen i političar Ilan Shor mogao bi utjecati na izbore i referendum. Njegova stranka Shor zabranjena je u Moldaviji prošle godine nakon optužbi da surađuje s Rusijom na potkopavanju sigurnosti i ustavnog poretka Moldavije. Shor je pobjegao u Izrael 2019. nakon što je osuđen za prijevaru i pranje novca, a odnedavno živi u Rusiji. U rujnu je ponudio novac kako bi uvjerio "što više ljudi" da glasaju protiv ili da budu suzdržani na referendumu o EU.

Proeuropske snage u Moldaviji već dugo upozoravaju na uplitanje Rusije u izbore i glasovanje na referendumu. Jedna moldavska novinska web stranica rekla je da je predizborna kampanja bila 'onečišćena' ruskom 'najklevetničkom, najnasilnijom i najrazornijom kampanjom destabilizacije od neovisnosti zemlje'. Vlasti su povezale neke slučajeve vandalizma i kampanju dezinformiranja na društvenim medijima sa Shorom i njegovim navodnim pokroviteljima iz Kremlja.

Prošlog je mjeseca šef moldavske policije, Viorel Cernauteanu, rekao da je 130.000 Moldavaca primilo novčane transfere iz Rusije u iznosu od 15 milijuna dolara kao mito da bi glasali za kandidate koji su prijateljski nastrojeni prema Rusiji i protiv referenduma o EU. U četvrtak je Cernauteanu naveo da su deseci Moldavaca nedavno otputovali u Moskvu, navodno kako bi pohađali “programe kulturne razmjene”, ali su zapravo prošli obuku za izazivanje nasilja uoči izbora. Kremlj tvrdi da se "ne miješa u tuđe poslove" i optužio je moldavske vlasti da "mnogim građanima uskraćuju pravo da kažu da podržavaju dobre odnose s Rusijom", piše BBC. 

Gruzijci u subotu 26. listopada glasuju na parlamentarnim izborima. Ova zemlja od 3,7 milijuna ljudi s vladajućom strankom, Gruzijskim snom postala je vrlo polarizirana budući da je ta stranka optužena za razbijanje civilnog društva i usvajanje zakona u ruskom stilu. Oporbene stranke nastojale su ovo glasovanje uokviriti kao izbor između Europe i Rusije - etiketu koju Gruzijski san čvrsto odbija.

Gruzijci su prošlog prosinca slavili što je EU njihovoj zemlji dodijelio službeni status kandidata, a ankete su pokazivale podršku najmanje 80% Gruzijaca. Do ljeta je EU zamrznula taj proces, zbog "zakona o stranom utjecaju" u ruskom stilu koji je izveo desetke tisuća prosvjednika na ulice glavnog grada Tbilisija. Zakon zahtijeva od medija i nevladinih organizacija sa stranim financiranjem da se registriraju kao one koje djeluju u interesu strane sile. Od tada je Georgian Dream također donio zakon kojim se ograničavaju LGBT prava.

EU i SAD su izdale upozorenja protiv odstupanja od demokracije. Veleposlanik EU-a u Tbilisiju upozorio je da bi zemlja mogla privremeno suspendirati svoj bezvizni režim s Gruzijom ako se glasovanje ne ocijeni slobodnim i poštenim. Američki predsjednik Joe Biden oštro je povukao nedavni poziv na prijem kod gruzijskog premijera Iraklija Kobakhidzea. Rusija je optužila Zapad da otvoreno pokušava izvršiti pritisak na Gruziju, negirajući da je Kremlj sam to pokušao učiniti.

Ali Gruzijski san tvrdi da je još uvijek na putu pridruživanja EU dok premijer obećava članstvo u EU do 2030., kao i produbljivanje suradnje s NATO-om. Stranka je na vlasti od 2012., a ako Gruzijski san pobijedi na četvrtim uzastopnim izborima, osnivač stranke Bidzina Ivanishvili, milijarder koji se obogatio u Rusiji, obećao je zabraniti oporbene skupine. Ali za to bi mu trebale tri četvrtine mjesta u parlamentu od 150 mjesta da bi promijenili ustav, piše BBC.

VEZANI ČLANCI

Sama oporba je daleko od ujedinjenja, pa iako Gruzijski san ima pad popularnosti, još uvijek vodi u anketama. Četiri oporbene stranke imaju šanse osigurati 5% glasova potrebnih za ulazak u parlament. Najveći - Ujedinjeni nacionalni pokret ili UNM - također se smatra i najvećim razdorom. Mnogi birači još uvijek imaju loša sjećanja na njezinih devet godina na vlasti prije nego što je Gruzijski san preuzeo vlast, tako da su ostale tri oporbene snage izbjegavale formiranje ujedinjene fronte.

Koalicija za promjene, Snažna Gruzija i Gakharia za Gruziju dobro stoje u anketama, ali čak i ako bi četiri skupine pronašle zajednički jezik, mogli bi potrajati mjeseci da se formira vlada, otvarajući put za razdoblje nestabilnosti. Iako će Gruzijci prvi put glasati po proporcionalnom predstavničkom sustavu, koji većina stranaka smatra pravednijim, kritičari su se žalili da stranka na vlasti još uvijek drži medije i kontrolira javni prostor.