Drugi zbrajaju do 10-20 eura, a evo koliko će još porasti plaća Milanoviću, Plenkoviću i Jandrokoviću

Nakon povećanja plaća od visokih 70 posto, tri vodeća dužnosnika, predsjednik države, premijer i šef Sabora - Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića i Gordana Jandrokovića - od iduće godine dočekat će nove ''povišice'', nakon što je Vlada najavila izmjene poreza na dohodak. Jučer prezentirana porezna reforma donijet će od 1. siječnja iduće godine povećanje plaća za sve građane, no ne i u istim iznosima. Zbog smanjenja maksimalne više stope poreza na dohodak, oni s najvišim plaćama dobit će i najveće povećanje. 

Upravo se to odnosi na hrvatske najviše dužnosnike, koji će dobiti oko 200-tinjak eura više na svojim plaćama, uz još oko desetak tisuća zaposlenih u Hrvatskoj. Jednako tako to su i plaće najbolje plaćenih menadžera u zemlji. Kada su u pitanju Milanović, Plenković i Jandroković, onaj s najvišom plaćom - predsjednik RH - dobit će i najveće povećanje.

Milanoviću je plaća još samo prije ovog ljeta iznosila 3.600 eura neto, da bi se odlukom Vlade ona povećala na čak 6074 eura. S novom poreznom reformom, ona će u konačnici od iduće godine biti još 204 eura viša po izračunu Dnevnika Nove TV, te će iznositi ukupno 6.278 eura. Drugo najveće povećanje očekuje Andreja Plenkovića koji na svojoj premijerskoj funkciji ima 500-tinjak eura manju plaću od predsjednika. 

Njemu je, naime, plaća prije ljeta iznosila 3.263 eura neto, a s izmjenama je porasla na 5.535 eura. Za još 184 eura njegova će plaća rasti od siječnja, pa će ona biti konačnih 5.719 eura. Što se tiče predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, on će dobiti povećanje od 176 eura, pa će njegova plaća u konačnici skočiti s 3.113 eura prije ljeta na 5.490 eura s početkom nove godine. 

Inače, već smo usporedili koliko se oporezuju plaće u susjednim državama koje nam kradu i radnike i stanovništvo, kako bismo procijenili mogu li porezne olakšice za povratnike nagnati ljude da se vrate. U svakom slučaju, kad je porez u pitanju, najbolje u Hrvatskoj prolaze najbolje plaćeni zaposlenici. Primjerice, samac koji u Hrvatskoj zarađuje 7 tisuća eura bruto na ruke će dobiti oko 4500 eura neto, gotovo 300 eura više nego jednako tako dobro plaćeni inženjer, menadžer ili kirurg u Njemačkoj, Austriji i Italiji gdje od 7 tisuća eura bruto plaće radniku ostane od 4200 do 4237 eura.

POVEZANI ČLANCI:

Najoštrije su porezne škare u Sloveniji gdje slovenski menadžer od 7 tisuća eura bruto plaće dobije na ruke 600 eura manje od hrvatskog kolege, odnosno oko 3900 eura. Slovenija nema osobni odbitak, te se i dohodak do 730 eura oporezuje sa 16 posto, slično kao i Italija gdje se početna zarada oporezuje s 25 posto, dok Njemačka i Italija imaju neoporezivi dio plaće.

U promatranim je državama Hrvatska pobjednik kod iznosa plaće od 7 tisuća eura, no ne i kod svote od 5 tisuća eura. Takvu za naše prilike više nego solidnu plaću najmanje oporezuju Nijemci, te od nje za poreze i doprinose uzmu 1500 eura, a radniku ostane oko 3500 eura neto. Slijedi Hrvatska gdje radnik na ruke trenutno dobije oko 3300 eura, Italija 3200 eura, Austrija 3175 eura i Slovenija 2922 eura. Kako se plaće smanjuju, tako se smanjuje i hrvatska prednost u odnosu na ostale, tako da bi najavljeno porezno rasterećenje doista moglo biti poticajno za, recimo informatičare koji bi iz kućnog ureda radili za dobre kompanije, a živjeli u Hrvatskoj i plaćali hrvatske poreze. U tom sektoru solidne su plaće i u Hrvatskoj, a što je viša plaća, kod nas je niža porezna obaveza u odnosu na analizirane zemlje.

Kod bruto plaće od 3 tisuće eura, samo je Slovenija nepovoljnija od Hrvatske. Kod nas od 3 tisuće eura bruto plaće samcu ostane 2032 eura, u Njemačkoj i Italiji 2050 eura, a u Austriji 2150 eura. Slovenac će dobiti samo 1876 eura jer se porez na dohodak oporezuje u toj zemlji prema pet stopa koje se kreću od 16 do 50 posto. No, znatan broj Slovenaca kasnije dobiva povrat poreza, ovisno o djeci i uzdržavanim članovima obitelji. Djeca znatno smanjuju poreznu presiju i kod nas.

Hrvatska je najmanje porezno konkurentna kod najnižih plaća. Od tisuću eura bruto plaće hrvatski će samac, odnosno osoba bez uzdržavanih članova obitelji, dobiti 770 eura neto plaće, austrijski 849 eura, njemački 790, slovenski 725 i talijanski 699 eura. Austrija i Njemačka manje oporezuju niske plaće zbog toga što je u Austriji godišnje neoporezivo 12.465 eura, a Njemačkoj 11.604 eura, za razliku od Hrvatske gdje porezni osobni odbitak iznosi 6720 eura godišnje! Slovačka, primjerice, ima 3803 eura neoporezivog dohotka, no zbog nižih stopa i većeg tereta prebačenog na poslodavca radnici u Slovačkoj bolje prolaze od hrvatskih te im je veći neto. Primjerice, od slovačkih 7000 eura bruto plaće, vrhunski plaćen stručnjak dobije 4900 eura neto, 500 eura više nego hrvatski, a takav radnik stoji slovačkog poslodavca s ukupnim obvezama 9532 eura, koliki je bruto dva.

Ukupni trošak poslodavca u Hrvatskoj za istu plaću je 8155 eura, odnosno vrhunski stručnjak za svog poslodavca oko 1300 eura jeftiniji je u Hrvatskoj nego u Slovačkoj. Slično je i za slabo plaćenog radnika s tisuću eura bruto plaće, koji hrvatskog poslodavca sa svim davanjima stoji 1165 eura, a slovačkog 1362 eura. Dodatno, Hrvatska ima široku lepezu naknada koje nisu dio plaća te ne ulaze u osnovicu za plaćanje mirovinskih doprinosa, čime se smanjuju prihodi mirovinskog fonda i buduće mirovine sadašnjih radnika.

>> FOTO Ovo su najplaćenija zanimanja u Hrvatskoj