Guverner središnje banke Boris Vujčić izrazio je žaljenje što još nije doneseno rješenje za socijalno ugrožene dužnike zadužene u švicarskim francima.
Pesimizam se povlači
– Što se prije dogovori rješenje, to bolje. Postoji dio ljudi koji su odavno “pod vodom” i za njih nitko ništa nije poduzeo – kazao je Vujčić u razgovoru s novinarima. HNB, međutim, neće samostalno izlaziti s novim prijedlozima izvan onih koje su objavili u siječnju ove godine, ali Vujčić poručuje da svima stoje na raspolaganju za konzultacije o bilo kojem prijedlogu. Stambene kredite u švicarskim francima prestalo je vraćati 13 posto dužnika, kredite u kunama njih 12 posto, a eurske kredite 5,6 posto dužnika, no u središnjoj banci kažu da ne raspolažu podatkom o točnom broju dužnika kojima bi trebalo pomoći. Prema našim procjenama, stambene je kredite dosad prestalo vraćati oko 15 tisuća građana, što znači da je toliko obitelji sa 50-tak tisuća članova u različitim fazama prisilne naplate, pod ovrhama, na sudovima, pred deložacijama. U prijedlogu koji je Vujčić iznio u siječnju spominjalo se da bi banke socijalno ugroženim dužnicima trebale otpisivati dugove ili revalorizirati vrijednost nekretnina, no pregovori su prekinuti nakon što ih je napustila Udruga Franak.
Vodstvo HNB-a predstavilo je svoje najnovije prognoze u kojima očekuju rast u ovoj godini od pola postotnog poena, uz vjerojatnost da bude i veći, budući da ne vide rizike koji bi pogoršali stanje. U HNB-u, kao i većina ekonomskih analitičara, bili su pesimistični pa su u prosincu prošle godine predvidjeli manji rast osobne potrošnje, investicija i izvoza od onog koji se dogodio. Vujčić smatra da grčka kriza neće imati direktnih posljedica na Hrvatsku, indirektne su moguće kroz rast premije rizika, no prvih deset dana od najave do održavanja grčkog referenduma pokazalo je da su tržišta već ukalkulirala grčke probleme u sadašnje premije.
– Za Hrvatsku je ključno da se prekine trend rasta javnog duga jer je njegova putanja neodrživa. Koja god vlada pobijedi na parlamentarnim izborima, središnja banka očekuje da će smanjiti javnu potrošnju i ispuniti obveze koje proizlazi iz procedure prekomjernog deficita – kazao je Vujčić. Sve se komponente BDP-a oporavljaju: trgovina na malo, građevinarstvo koje je ostvarilo tri kvartala rasta, izvoz raste po višim stopama od očekivanih, rastu i investicije, što se prelijeva i na tržište rada. Za razliku od prošle godine u kojoj je rast vukla inozemna potražnja, ove se godine promjene događaju i na domaćem terenu, istakli su analitičari HNB-a.
Nema na silu
Stabilni će tečaj ostati trajna politika i opredjeljenje HNB-a. To znači da će bankarskom sustavu i dalje biti na raspolaganju 10 milijardi kuna koje se drže u središnjoj banci uz nula posto kamatne stope, umjesto da ih se plasira tvrtkama ili stanovništvu za 5 ili 6 posto kamate. U HNB-u vele da padaju kamatne stope i na komercijalne kredite, posebno tvrtkama.
– Središnja banka ne može na silu kreirati rast kredita ako nema potražnje i ako banke procjenjuju da su rizici plasiranja sredstava veći od 6 posto marže koju mogu ostvariti na ta sredstva – prokomentirao je guverner. Dolar je posljednjih dana dosta ojačao prema euru, a jedan posto jači dolar u odnosu na euro Hrvatskoj, po projekciji HNB-a, donosi 0,2 posto rasta potrošačkih cijena i 0,4 posto inflacije za proizvođačke cijene.
>>Vujčić odgovorio MMF-u: Nismo mi kao Kazahstan, pristrani ste i neuvjerljivi
>>Druga obljetnica: s EU možemo propasti kao Grčka, a spasiti se možemo samo sami
Gospodine Vujčiću, još uvijek ne radite svoj posao. Ako mislite da vam je posao baviti se populizmom u tisku, odstupite - učinit ćete manje štete.