Suočena s prijetnjom da bi novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump mogao obustaviti podršku Washingtona Ukrajini, Kijev ozbiljno razmatra mogućnost razvoja vlastitog nuklearnog odvraćanja. Ovu je opciju u listopadu spomenuo predsjednik Volodimir Zelenski, rekavši kako je Trumpu tijekom sastanka u New Yorku iznio plan: Ukrajina će se pridružiti NATO-u ili će razviti nuklearno oružje. Trump je, prema Zelenskom, izjavio kako smatra da je taj argument “pošten”.
Zelenski je kasnije povukao ovu izjavu, rekavši da Ukrajina ipak ne planira razvijati nuklearno oružje. Ipak, njegove su riječi izazvale nagađanja o tome koliko je realno da Ukrajina zaista pokrene nuklearni program s obzirom na tehnološke i političke prepreke. Stručnjaci vjeruju kako Ukrajina, uz znatna financijska ulaganja, može proizvesti barem osnovno nuklearno oružje u roku od nekoliko godina.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., Ukrajina je naslijedila treći najveći nuklearni arsenal na svijetu, koji je predala Rusiji u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije prema Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. No, Rusija je prekršila sporazum invazijom na Ukrajinu, dok su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo propustili garantirati njezinu sigurnost, što je povećalo ukrajinsku sumnju prema Zapadu, piše Kyiv Independent.
Politički gledano, razvijanje nuklearnog oružja moglo bi Ukrajinu stajati podrške zapadnih saveznika, na koje se oslanja za konvencionalno naoružanje u ratu protiv Rusije, koji traje već treću godinu. Sascha Bruchmann, vojni analitičar iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, izjavio je za Kyiv Independent da bi “nuklearni program narušio odnose Ukrajine s njezinim zapadnim partnerima”, dodavši kako ne vidi nijednu američku administraciju koja bi podržala ukrajinske nuklearne ambicije.
Sasvim je jasno da je ruska invazija i prijetnja nuklearnim oružjem izazvala reakciju Ukrajine na nuklearnoj razini, tvrde analitičari. Claus Mathiesen, predavač na danskoj Vojnoj akademiji, ističe kako je Rusija oduzela oko 100 tisuća četvornih kilometara ukrajinskog teritorija i prijetila nuklearnim udarom ako bi Ukrajina pokušala vratiti te teritorije. On smatra da bi za Ukrajinu jedno od rješenja moglo biti razvoj nuklearnog oružja kao protumjera.
Iako trenutno Ukrajina ne posjeduje nuklearno oružje, nije novak u nuklearnoj industriji. U sovjetskom razdoblju, tvornica Pivdenmaš u Dnipru proizvodila je balističke rakete sposobne za nošenje nuklearnih bojevih glava. Također, Ukrajina ima značajne rezerve urana, kao i četiri nuklearne elektrane, od kojih je najveća u Zaporožju, trenutno pod ruskom okupacijom.
Stručnjak za nuklearno oružje Robert Kelley, inženjer s više od 35 godina iskustva u nuklearnom kompleksu američkog Ministarstva energetike, izjavio je da bi Ukrajina mogla stvoriti osnovnu nuklearnu bombu od urana unutar pet godina. Izrada plutonijske bombe, prema njegovim riječima, bila bi znatno teža i zahtijevala bi pet do deset godina za izgradnju reaktora.
Kelley je istaknuo da Ukrajina ima kapacitete za osnovno nuklearno oružje, ali bi za složenije nuklearno oružje morala kupiti tehnologiju u inozemstvu. Dodao je kako je hidrogenska bomba “nevjerojatno složena”, zaključivši kako je Ukrajini nemoguće proizvesti je.
Glavna prepreka za Ukrajinu nije tehnička, već politička. Ukrajina je potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, i njezino povlačenje izazvalo bi negativne reakcije SAD-a i europskih saveznika, kažu analitičari. Jyri Lavikainen, stručnjak za nuklearno odvraćanje s Finskog instituta za međunarodne odnose, izjavio je kako je “ugovor o neširenju nuklearnog oružja temelj nuklearne politike SAD-a i svih drugih ukrajinskih partnera”. Dodao je kako bi “partneri Ukrajine vjerojatno vršili pritisak da zaustavi program čim bi ga otkrili” te bi “imali velike poluge utjecaja jer se ukrajinske obrambene snage oslanjaju na stranu vojnu pomoć”.
Neki analitičari smatraju da bi Zapadni partneri tumačili ukrajinski nuklearni program kao značajnu eskalaciju rata. Jenny Mathers, predavačica međunarodne politike na Sveučilištu Aberystwyth u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekla je kako bi ukrajinski nuklearni program “vjerojatno izazvao ili pogoršao napetosti između Kijeva i njegovih saveznika”, a posljedica bi bila diplomatska i ekonomska izolacija Ukrajine.
Ipak, Claus Mathiesen smatra da Zapadni saveznici vjerojatno ne bi zaustavili vojnu pomoć Ukrajini ako bi pokrenula nuklearni program, jer bi to išlo protiv mišljenja javnosti.
Razvijanje nuklearnog oružja moglo bi biti dvosjekli mač za Ukrajinu. S jedne strane, to bi joj omogućilo protunapadnu strategiju protiv Rusije, a s druge strane, moglo bi narušiti odnose sa Zapadom. Dok Ukrajina razmatra nuklearne opcije kao krajnju mjeru, njezini politički i vojni čelnici i dalje naglašavaju važnost priključenja NATO-u, smatrajući to najsigurnijim načinom osiguranja dugotrajne sigurnosti. Analitičari zaključuju da bi jedina održiva alternativa za Ukrajinu bila što brže članstvo u NATO-u, jer bi to stvorilo nuklearni kišobran koji bi osigurao zaštitu bez potrebe za vlastitim nuklearnim arsenalom.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Ne znam šta su čekali..a ni šta mi čekamo