Za arbitražu između Hrvatske i Slovenije rok je 15 dana

Bio je neuobičajeno ozbiljan, kroz uobičajeno tamni ten prodiralo je crvenilo. Kad su prozvali njegovo ime – a Slovenija je – krivite abecedu – pri kraju popisa članica, Pahor je skočio, rukovao se s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, a premijerku Jadranku Kosor privukao i šapnuo nešto u uho. Prije nego je širokim, nervoznim potpisom potvrdio da i Slovenija želi Hrvatsku u Uniji, namignuo je nekome. Svi su vidjeli da namiguje Kosor, ona, kaže, nije primijetila. Šaputanje u uho Kosor i Pahor u petak su se – posljednji put – susreli kao premijeri i tako šaputanjem u uho i namigivanjem okončali svoju političku romansu.

Zanimljivo, uz Kosor i Pahora – koji su istog dana – 4. prosinca, izgubili vlast u svojim državama te su se na potpisivanju pojavili kao šefovi tehničkih vlada, u istoj je situaciji bio i Španjolac José Luis Zapatero. Pahor i Kosor postali su velika vijest kad su se – nakon duge slovenske blokade pregovora – sastali u Trakošćanu 2009., nakon odlaska Ive Sanadera i - naizgled lako - dogovorili arbitražu o pitanju granice. U petak su – simbolično – svoj premijerski odnos završili onako kako su i počeli – arbitražom.

Upravo su potpisivanjem pristupnog ugovora između Hrvatske i Europske unije, počeli teći rokovi iz Arbitražnog sporazuma. U roku od 15 dana Hrvatska i Slovenija dogovorom moraju postaviti predsjednika i dva člana arbitražnog suda s popisa kandidata koji sastavlja predsjednik i povjerenik za proširenje Europske komisije. Razgovori s EK-om o tome upravo traju. Ne uspiju li se dogovoriti, postavlja ih predsjednik Međunarodnoga suda u Haagu. Dio posla već je obavljen – Budimir Vukas, dugogodišnji potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora, bit će hrvatski arbitar koji će u peteročlanom sudu rješavati hrvatsko-slovenski granični spor. Hrvatsku vladu zastupat će Maja Seršić, dok je suzastupnica Andreja Metelko Zgombić. Slovensku vladu zastupat će pak stručnjak Jernej Sekolec.

Hrvatska je, kako smo već pisali, angažirala i odvjetnike londonskg ureda Matrix Chambers, čija je osnivačica te među partnerima i supruga bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira. Arbitražni sporazum ima vrlo strogo utvrđene rokove: u roku od mjesec dana stranke moraju specificirati pojedinosti predmeta spora. Ako to ne učine, arbitražni sud će koristiti podneske stranaka za utvrđivanje točnoga opsega spora na kopnu i na moru i zahtjeva stranaka. Nema roka za odluku, ali nakon nje, obje države moraju u roku od šest mjeseci prema potrebi obaviti – ako treba – i reviziju nacionalnog zakonodavstva.

Dok je linija razmišljanja nove, buduće hrvatske vlade, jasna te sve kazuje, neće biti problema oko nastavka arbitražnog posla naslijeđenog od vlade Jadranke Kosor, u Sloveniji se odlaskom Pahora ipak stvari kompliciraju. Iako su sve stranke koje su sudjelovale na parlamentarnim izborima jasno odredile da međunarodni sporazumi – u što spada i Arbitražni – ostaju netaknuti. Ipak, Janšin novi stranački kolega Dimitrij Rupel ponovno apelira da se pokuša iznaći drugo rješenje. Arbitraža je, kažu, izuzetno nepovoljna za Sloveniju. Pokušajmo se dogovoriti sami, poručuje Rupel te dodaje da Arbitražni sporazum dopušta i takvu mogućnost.