Za istinu nikad nije kasno

Sudeći po onome što smo do sada vidjeli, čuli i pročitali o haaškoj optužnici šestorice Hrvata iz BiH, oni su u svojoj obrani prepušteni sami sebi, bez ičije velike pomoći. Hrvatska je načelno rekla da će im pomoći, a od Bosne i Hercegovine teško je tražiti neku pomoć kada su dijelom njezine službe sudjelovale u sastavljanju optužnice. Iz razgovora s njihovim odvjetnicima, te poučeni drugim slučajevima kad se u Haagu sudilo Hrvatima iz BiH, možemo zaključiti da se oni u svojoj obrani mogu samo uzdati u svoje odvjetnike.

Najbolji dokaz za to je general Slobodan Praljak, koji je za svoju obranu, obranu uloge Herceg-Bosne i HVO-a u ratu i BiH, te optužbi koje se vode na umiješanost Hrvatske u rat u toj državi, pripremio spektakularnu šestosatnu multimedijalnu prezentaciju svega onoga što je dovelo do rata u BiH, kako se on odvijao, ulozi HVO-a i Hrvatske u tome ratu.

Tim generala Praljka, u koji je on okupio ljude koji su mu htjeli pomoći i koje je sâm plaćao, u manje od dvije godine skupio je 55.000 dokumenata i videozapisa koji bi u najmanju ruku trebali baciti sasvim novo svjetlo na događanja tijekom te četiri ratne godine u BiH. Koliko će oni pridonijeti da se na sudu u Haagu sruši dosta široka i uopćena optužnica protiv njih šestorice ne možemo reći jer do sada je taj sud pokazao da njegova objektivnost ovisi o nizu političkih okolnosti. Bit će dosta teško srušiti sliku koja je ne samo u BiH i Hrvatskoj, nego i u svijetu, stvorena o Hrvatima i njihovim snagama dosta seriozno godinama servirana javnosti.

No, Praljkova pedantna priprema za obranu u Haagu otvorila je jedno bolno pitanje na koje još nitko u Bosni i Hercegovini, uglavnom mislimo na dijelove gdje su Hrvati većina, a ni Hrvatskoj, nije dao odgovor - postoji li igdje skupljena arhiva na jednom mjestu, gdje optuženi za ratne zločine za svoju obranu mogu naći dokumente koji su im potrebni za obranu. Odgovor je nažalost negativan.

Zakašnjelo formiranje nekog dokumentacijskog centra ne bi sada pomoglo optuženima u Haagu, ali dobro bi došlo da generacije ispred nas, kad budu pisali našu blisku prošlost, neopterećenu dnevnopolitičkim prepucavanjima, na osnovi dokumenata mogu donijeti pravi sud o tome što se uistinu tijekom ratnih godina zbivalo na područjima u BiH gdje su se za svoja ognjišta borili hrvatski vojnici.