Po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem, Vlada je odlučila koncipirati novi projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu za što će izdvojiti više od 10 milijardi kuna, poručio je premijer Andrej Plenković u Kninu na obilježavanju godišnjice Oluje.
Od ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU Nataše Tramišak doznajemo da se tih 10 milijardi kuna namijenjenih za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu odnosi na ulaganja financirana sredstvima iz novog programskog razdoblja, koja su namijenjena isključivo tim potpomognutim dijelovima Hrvatske.
Ministrica Tramišak objašnjava da u programskom razdoblju 2014.-2020., koji još dijelom traje, nije bilo moguće zbog Uredbi Europske komisije prilikom procesa programiranja staviti fokus ulaganja u regije koje zaostaju u razvoju u odnosu na druge dijelove zemlje.
– Da bismo usmjerili ulaganja u te regije, mi smo sad prilikom izrade operativnih programa za novi višegodišnji financijski okvir, a ovdje govorimo samo o izvoru sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, napravili iskorak i pripremili treći operativni program koji se zove Integrirani teritorijalni program koji je namijenjen prvenstveno za razvoj gospodarstva i jačanje strateških grana gospodarstva po regijama, posebno na potpomognutom području. To znači da će se ta ulaganja usmjeravati, kako je predsjednik Vlade spomenuo, u Liku, Gorski kotar, Dalmatinsku zagoru i Banovinu, no to je samo jedan izvor financiranja, tu će biti još ulaganja iz drugih izvora – objašnjava ministrica Tramišak dodajući da će se na to nadopuniti ulaganja iz Europskog fonda za poljoprivredu, iz Kohezijskog fonda, iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost…
Tramišak: Selo je potencijal
Tramišak napominje da Europski fond za regionalni razvoj ima ukupno 5,3 milijarde eura te da se iz njega financiraju i velika infrastrukturna ulaganja, zelena i digitalna tranzicija, sveučilišta, zdravstveni sektor…
– Ovo je specifičan program i tih 10 milijardi kuna ići će samo za nerazvijene krajeve. Kad budu raspisani natječaji za gospodarstvo, na njih se neće se moći javiti, na primjer, Grad Zagreb – kaže ministrica Tramišak i kao primjer ulaganja u stratešku granu gospodarstva na potpomognutom području navodi prehrambenu industriju.
Za druge dijelove Hrvatske donosit će se drugi programi. Ministrica objašnjava da je program Integriranog teritorijalnog ulaganja ukupno vrijedan 15 milijardi kuna te da se 10 milijardi odnosi na potpomognuta područja, a 5 milijardi na razvoj gradova, županijskih središta.
Prema njenim riječima, u Programu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije koji je vrijedan 15 milijardi kuna, o čemu smo danas pisali, navedeni su ključni strateški projekti kao nositelji razvoja te županije, a ondje je naveden i dio sredstava koja su tema ovog članka.
– Sad se radi na detekciji ključnih grana gospodarstva koje mogu u sljedećem razdoblju povući još više EU sredstava i napraviti još veći iskorak u razvoju. Očekujemo još veći iskorak od zajedničke poljoprivredne politike jer su ta područja većinom ruralna i imaju značajan potencijal u razvoju različitih grana poljoprivrednog sektora. Tu se radi o 5 milijardi eura – zaključuje Tramišak.
Njen prethodnik na čelnom mjestu u Ministarstvu te sada predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU Marko Pavić kaže da je ideja Vlade ravnomjeran regionalni razvoj RH te da poseban fokus stavi na najnerazvijenije dijelove države, kako na Slavoniju, tako i na ostala potpomognuta područja poput Dalmatinske zagore, Like, Gorskog kotara i Banovine.
Dok je on bio ministar, veli, počeli su planirati različite projekte na tom području. Primjerice, u Imotskom imaju projekt spajanja Crvenog, Modrog i Zelenog jezera u jednu turističku priču sa šetnicama i biciklističkim stazama, u Lici vide prednost u uspostavi centra izvrsnosti za mljekarsku industriju s hladnjačama, u Gorskom kotaru u Nacionalnom parku Risnjak imaju projekt šetnice među stablima, odnosno u podzemlju kako bi se vidjelo korijenje i ekosistem podzemlja – Underground Sky te simulirani izvor Kupe.
– Na Banovini, osim obnove od potresa, moramo naći inovativne projekte revitalizacije tog kraja. Ideja ovog projekta nije samo puko ulaganje, nego razvoj novih inovativnih projekata koji će stvoriti radna mjesta, osigurati opstanak ljudi na tim područjima i dati mogućnost mladima za pokretanje poslova, zapošljavanje – objašnjava Pavić.
I on ističe da na to još idu nacionalna sredstva i sredstva za poljoprivredu…
Slično projektu za Slavoniju
– Vlada Andreja Plenkovića u prvom mandatu stavila je fokus na Slavoniju jer su to bile najnerazvijenije županije, sad gledamo po sličnom principu da se naprave znatna ulaganja i na ovim područjima, a to je i Zakonom o potpomognutom području detektirano – objašnjava Pavić i dodaje da govorimo o razdoblju do 2030., dakle o sljedećih 10 godina.
– Zamislite da se svaki 100. ili 1000. automobil skrene s autoceste u NP Risnjak koji ima taj inovativni projekt podzemne šetnice. Onda se na to nadoveže lanac dodane vrijednosti poput restorana i smještaja. Ključno je da se što više novca stvara i ostaje na tom području – poručuje Pavić.
VIDEO ANKETA: Pitali smo Zagrepčane boje li se poskupljenja?
A da Bar glavni grad zakrpate a ne da padaju cigle i zidovi ?