Poduzetnici Zagrebačke županije u prošloj su godini ostvarili konsolidiranu neto dobit u iznosu od 2,1 milijardu kuna, što je pad od 0,3 posto u odnosu na godinu ranije, dok su njihove bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu smanjene za 37,7 posto, na 940 milijuna kuna, pokazuju podatci Fine.
Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Zagrebačkoj županiji je u 2020. godini sjedište imalo 9.258 poduzetnika kod kojih je bilo 63.044 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu rast povećanje zaposlenih za 3,3 posto, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina).
Poduzetnici Zagrebačke županije u prošloj su godini ostvarili ukupne prihode u iznosu od 56,9 milijardi kuna, što je rast od 0,1 posto u odnosu na 2019., a ukupni su im rashodi porasli 0,2 posto, na 54,2 milijarde kuna.
Po podacima Fine, poduzetnici Zagrebačke županije lani su ostvarili dobit razdoblja u iznosu od 3,1 milijardu kuna, što je u odnosu na godinu ranije porast za 15 posto, a gubitak razdoblja je povećan za 71,8 posto, na 987,7 milijuna kuna. Tako je konsolidirani financijski rezultat neto dobit od 2,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini pad za 0,3 posto.
Podaci Fine pokazuju i da su poduzetnici iz te županije lani povećali izvoz za za 6,4 posto, na 10,5 milijardi kuna, dok je uvoz smanjen za 2,8 posto, na 13,99 milijardi kuna. Trgovinski deficit iznosi 3,5 milijardi kuna (22,6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu).
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji lani je iznosila 6.144 kune, što je 2,7 posto više u odnosu na 2019. te 2,9 posto više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (koja je lani iznosila 5.971 kuna).
Po podacima Fine, trgovački lanac Lidl Hrvatska zadržao je dominantnu ulogu među poduzetnicima Zagrebačke županije. U 2020. Lidl je ostvario najveće ukupne prihode u iznosu od 6,1 milijardu kuna te je zapošljavao najveći broj radnika, njih 2.377.
Najveći izvoznik bilo je društvo Hospira Zagreb s izvozom od 809,5 milijuna kuna.
VIDEO: Ministar Marić o odobrenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
