Treba sve biti transparentno i trebalo bi objavljivati plaće, ali... Otprilike tako glasi odgovor naših sugovornika na pitanje kako gledaju na plan Njemačke da Zakonom o izjednačavanju plaća muškaraca i žena uvede i obvezu poslodavcima da sve plaće moraju biti javne, bez obzira na to govori li se o javnom ili privatnom sektoru, kompanijama ili obrtnicima. Sama bit tog njemačkog zakona u pripremi – izjednačavanje plaća – kod nas je već zakonska obveza, s obzirom na to da i Zakon o radu i Zakon o ravnopravnosti spolova propisuju da muškarci i žene moraju biti “jednako plaćeni za jednak rad i rad jednake vrijednosti”. Doduše, hrvatska zbilja obično je daleko od onoga što zakoni propisuju, pa kao i u drugim slučajevima, ono što zakon lijepo propisuje, mnogi ne poštuju.
Vlada će znati sve plaće
No, to bi se uskoro moglo i promijeniti, najavljuje nam ministar rada Mirando Mrsić.
– Zahvaljujući JOPPD obrascu, mi ćemo prvi put znati plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj, točno ćemo znati najviše i najniže plaće. Tako ćemo znati i jesu li muškarci i žene jednako plaćeni za iste poslove – objašnjava nam ministar. JOPPD obrazac, podsjetimo, kratica je za izvješće o primicima, porez na dohodak i prirez te doprinose za obveze osiguranja koje je u primjeni od 1. siječnja 2014.
– Analizom tih prikupljenih podataka treba utvrditi koje su razlike u plaćama, u kojem segmentu privrede, shvatiti zašto je tako, te u konačnici u dogovoru sa socijalnim partnerima, dakle, sindikatima i poslodavcima, ići na određene mjere kojima će se to popraviti. Što se tiče javne objave plaća, Vlada nema ništa protiv toga, ali treba vidjeti s Agencijom za zaštitu osobnih podataka što kaže na to – kaže nam ministar Mrsić. Nažalost, jučer od spomenute Agencije nismo uspjeli doznati njihov stav o javnim objavama plaća, no treba podsjetiti da se tajnost osobnih podataka uspjela zaobići kada se odlučilo objaviti liste poreznih dužnika ili poslodavaca koji ne isplaćuju plaće.
Treba mjeriti rad
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić slaže se s nužnošću izjednačavanja plaća, dapače, HUP se vrlo snažno zalaže za ravnopravnost spolova kroz svoje redovne aktivnosti, ali i niz drugih projekata. No kada se govori o javnoj objavi svih plaća, ima argumente i za i protiv.
– Problem je što mi govorimo o iznosima, a ne gledamo što ljudi rade za tu plaću. Nismo još dovoljno zrelo društvo da tako razmišljamo o plaći – kaže Majetić. Sličnog je stava i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec koji je za transparentnost.
– No problem je što bi to moglo stvarati zabune, jer treba znati izmjeriti nečiji rad. Uz svaku plaću trebalo bi stajati kakvo je to radno mjesto, koji su radni uvjeti, zadaci tog zaposlenika, školovanje... – tvrdi Ranogajec. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever vjeruje da bi javnost plaća bio odličan potez, a zakon je jedini način na koji bi se i privatne poslodavce moglo prisiliti da objave sve podatke.
Zalaže se i za jednakost plaća muškaraca i žena, no to se kod nas zaobilazi zahvaljujući tzv. staklenom stropu, odnosno činjenici da mnoge žene nikada neće moći napredovati kao muškarci, pa je tako jako mali broj njih došao, recimo, na čelo kompanija.
>> Minimalna plaća u Luksemburgu 1923 eura. Evo koliko je u Hrvatskoj!
Hm, kod nas u državnoj upravi nema tog problema između muškaraca i žena, što se tiče plaća. Tko je bliži ravnatelju i njegovoj vamiliji, bolje financijski stoji. Svi sve znaju, a jedina tajna je javna nabava. Možeš kresnuti ženu kome god hoćeš, ali službenog automobila, koji svi koriste privatno, ti nitko dati neće, ni pod prijetnjom rezanja žila. O dodatnim honorarima u radno vrijeme, koje dobijaju samo podobni, ne vrijedi trošiti vrijeme. I onda se čudimo što smo tu gdje jesmo. I svi se grohotom nasmijaše.