ekobombe

Za rješavanje ekoproblema trebaju nam 4 milijarde eura

Foto: Pixsell
'20.08.2009., Krk - U postrojenju Dina Petrokemije u Omislju na Krku jutros oko 5 sati dogodile su se dvije eksplozije zbog mehanickog kvara i curenja etilena u postrojenju. Srecom, u nesreci nije bil
Foto: 'Zeljko Mrsic/PIXSELL'
'23.06.2012., Obrovac - Bivsa tvornica Glinica s bazenima. Photo: Zeljko Mrsic/PIXSELL'
Foto: 'Ivo Cagalj/PIXSELL'
'07.07.2010.,Split - Radnici Salonita odustali su od nasilnog ulaska u tvornicu. Jake policijske snage bile su spremne za intervenciju, ali nakon sto su se sindikalisti obratili medijima i policiji, p
29.08.2012.
u 12:00
Možemo li do 2018. sanirati sve deponije i ‘crne točke’ i uvesti integrirani sustav upravljanja otpadom, na što nas obvezuje EU?
Pogledaj originalni članak

Nedavni prosvjedi na Jakuševcu iznova su otvorili Pandorinu kutiju desetljećima nerješavanih ekoloških, ali i nacionalnih problema s otpadom na kojemu se jedni (ne)legalno i beskrupulozno bogate, a drugi masovno truju, pobolijevaju ili umiru.

Zločinačka organizacija

Da se u tom biznisu budućnosti mnogi ne libe ljudskih života, najzorniji je, naime, primjer bivši čelnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo, kojega trenutačno terete samo zbog malverzacija na sanaciji bazena crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu i Fimi medije.

No, i Mladineove kvazisanacije Salonita, TEF-a ili Dugog Rata, preko kojih je Fond oprao stotine milijuna eura – i mnogi će obolijevati i idućih desetljeća – doći će na naplatu, tvrdi predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić. Dodaje kako na takvoj kompleksnoj operaciji i legaliziranoj pljački Mladineo sigurno nije radio sam i uz njega su odgovorni, ali netaknuti još mnogi, te se na temelju dosadašnjih kaznenih prijava i započetih istraga slobodno može govoriti o zločinačkoj organizaciji. To više što se sve ove godine od devet lokacija visokog rizika iz Strategije gospodarenja otpadom iz 2005. i Plana gospodarenja otpadom u RH od 2007. do 2015. saniralo samo zemljište koksare u Bakru te odlagalište radioaktivne šljake u termoelektrani Plomin I., koji neki stručnjaci još uvijek drže upitnim. Dapače, zbog sumnji u malverzacije i protuzakonito izvlačenje novca sanacijama bave se i istražna tijela, a sanacije TEF-a, Sovjaka i Lemić brda ponovno pokrenute i sufinancirat će se uz potporu EU i FZOEU, doznajemo od ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića.

Revizija učinjenog

No, kako je upravo preko fonda potrošeno više stotina milijuna kuna, a možda i nekoliko milijardi s vrlo upitnim rezultatima, bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, kao i Piršić, traži reviziju dosad pokrenutih postupaka sanacije u pravnom, tehnološkom i financijskom smislu, a potom i donošenje odluke o započetim sanacijama poput TEF-a. U šibenski TEF na sumnjiv je način utrošeno 70 milijuna kuna, a sanacija Salonita u Vranjicu prvoklasan je dokumentirani skandal u kojem se opasan otpad prevozio običnim kamionima i bacao u rupu u zemlji – Mladinačku kavu. Holy se tako nada da će najavljeni projekt clean starta početi upravo od FZOEU-a i da će tada stanje biti znatno jasnije, barem u financijskom dijelu.

– Sve se može ako se hoće, a ako ne, to je u prvom redu zato što ne odgovara nekim vrlo utjecajnim lobijima u RH. Do 2018. možemo u potpunosti riješiti probleme s otpadom, odnosno sanirati sve deponije i ‘crne točke’ i uvesti integrirani sustav upravljanja otpadom, što je uostalom i naša obveza prema EU – kaže Holy, koja procjenjuje kako će RH za ukupno rješavanje problema trebati 3 do 4 milijarde eura. Oko polovice iznosa, budemo li odgovorni, možemo dobiti iz EU fondova, dodaje, u suprotnom nas čekaju ozbiljne financijske kazne zbog neispunjavanja obveza iz EU direktiva. S obzirom na to da RH o ciljevima nove okvirne direktive o otpadu nije pregovarala te je time prihvatila vrlo ambiciozne ciljeve za recikliranje otpada, koji iznose 50% za komunalni i 70% za građevinski otpad do 2020., prema Piršiću bismo mogli plaćati kazne veće nego što ćemo dobiti novca iz Bruxellesa. Poljska danas, podsjećamo, plaća visokih 67 tisuća, a Grčka 60 tisuća eura kazne dnevno.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

KR
kristov
12:19 29.08.2012.

Eto sad kad smo se podjelili na dva dijela, sad ćemo lako aplicirati na fondove EU koji jedva čekaju iskrcati milijarde. Obzirom da je ovdje počelo jako smrditi, što zbog vrućine, što zbog aktualne vlasti, treba uzeti novih četiri pet milijardi i Zagreb zatrpati otpadom, a zagrepčane raseliti prema želji. Kada se Dalmatinci vrate u svoje, Slavonci u svoje, Bosanci u svoje, to i ne će biti preveliki problem riješiti nešto domicilnog stanovništva. Taj deponij mogao bi postati EUropski, pa recimo pomoći Francuzima, Talijanima i drugima da uz otpad izvezu i svoje Rome i nasele ih ovdje, koji će uredno reciklirati otpad. Time bismo kod ugovaranja mogli postići lakšu otplatu ili čak dobiti bespovratna sredstva jer Romi svugdje smetaju osim kod nas. Kad se eventualno netko i drzne štogod reći kontra njih odmah zaradi kazneni progon. Za istu aktivnost ili čak deportacije zrakoplovom drugi dobivaju glasove i to smatraju svojim pravom. Ako se postigne ovakvo rješenje, konačno će Pantovčak dobiti prave stanovnike.

Avatar patkovic
patkovic
12:24 29.08.2012.

dok je smrdilo i bilo prašine bilo je i love , sve je plaćano iz čarape a ne na kamate

CH
chupakabra
12:12 29.08.2012.

Dignite kredit, ionako pogodujete svojim potezima bankama tako da će vam se sigurno smilovati i dati vam ga za pristojnu utopijsku kamatu koju vi nećete vidjeti kao takvu. Poslije ćete nam objasniti da smo se zadužili jer ne radimo dovoljno i trošimo više nego što možemo.