Za rušenje iranskog režima Trump bi iskoristio i 'privatne teroriste Hillary Clinton'

Napetost na relaciji Iran – SAD svaki dan sve više raste. Zbog jako oštre retorike i s jedne i druge strane, analitičari ne isključuju mogućnost oružanih sukoba između Irana i SAD-a u Arapskom zaljevu. Da bi situacija mogla izbjeći kontroli, dokazuje i izjava zapovjednika iranskih oružanih snaga brigadira Muhameda Bakerija koji je zaprijetio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu kazavši da ne igra igru mačke i miša s Irancima jer su američke snage koje se u Zaljevu i na Bliskom istoku na meti iranskih dalekometnih projektila te da će Amerikanci i njihovi saveznici – Saudijska Arabija i Izrael – skupo platiti svaki krivi potez prema Iranu.

“Iranska vojska spremna je odgovoriti na Trumpove prijetnje ratom. Trump je malouman i nema mudrosti. Pokajat će se napadne li Iran”, žestoko je zaprijetio brigadir Bakeri. Tenzije između Irana i SAD-a počele se odmah nakon Trumpova dolaska na čelo SAD-a, a eskalirale su nakon što se SAD povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom, nakon čega su pale teške riječi i prijetnje i s jedne i druge strane.

“Nikada, ali nikada više nemojte prijetiti SAD-u ili ćete trpjeti posljedice kao nitko u povijesti. Mi više nismo zemlja koja će stajati mirno dok vi riječima sijete nasilje i smrt. Budite oprezni!”, velikim slovima na svom Twitter profilu napisao je američki predsjednik upozorivši iranskog predsjednika Hasana Rouhanija da više ne prijeti Sjedinjenim Državama. Trumpova prijetnja Iranu i predsjedniku Rouhaniju došla je nakon što je iranski predsjednik, koji je već dulje pod pritiskom konzervativaca, zaprijetio američkom čelniku kazavši: “Gospodine Trump, ne vucite lava za rep, zbog toga biste mogli požaliti. Amerika treba znati da je mir s Iranom majka svekolikog mira te da je rat s Iranom majka svih ratova.”

Eskalacija retorike Rouhanija i Trumpa nastala je nakon što je SAD započeo ofenzivu govorima i online komunikacijom kojoj je cilj poticati nemire u Iranu i natjerati tu državu da zaustavi svoj nuklearni program i podršku militantnim skupinama. Iran je pod sve većim američkim pritiskom i prijete mu sankcije nakon što je Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma između Teherana i svjetskih sila iz 2015. kojim je ta bliskoistočna država pristala zaustaviti svoj razvoj nuklearnog oružja u zamjenu za ukidanje sankcija. U svom govoru američki državni tajnik Mike Pompeo nazvao je iranske čelnike “mafijom” i obećao pomoć, ne precizirajući kakvu, Irancima koji nisu zadovoljni svojom vladom.

Europa protiv Amerike

Nema sumnje da je izlazak SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom otvorio Pandorinu kutiju koja će dovesti do novih ratova širokih razmjera s teškim posljedicama. Tvrdo krilo američkih političkih dužnosnika, na čelu sa Donaldom Trumpom, pod svaku cijenu podilazi izraelskim i saudijskim interesima i želi uništiti Iran ekonomski, politički, vojno, bilo kako, samo da Iran ne igra aktivnu ulogu u regiji.

S druge strane stoji Europa koja za sada nije podlegla pritiscima Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua kao ni financijski moćnog saudijskog princa Mohameda Bin Salmana. Ne žele nove sukobe s Iranom i u tome su suglasne sve tri velike europske sile – Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Već dugo nismo vidjeli da sve tri sile guraju zajedno protiv Amerike. Vrijeme će pokazati je li to neka nova europska politika. Trump je pak pod velikim utjecajem i pritiskom židovskog lobija u Sjedinjenim Državama predvođenog njegovim zetom Jaredom Kushnerom koji je ortodoksni Židov iz obitelji koja je preživjela holokaust i zbog kojeg se njegova kći, Kushnerova supruga Ivanka Trump preobratila na židovsku vjeru, kao i organizacije AIPAC, koja se u Americi “brine” za dobre odnose s Izraelom.

Naime, Izrael je najveći protivnik nuklearnog sporazuma s Iranom jer smatra da će ukidanjem sankcija Iran postati vojno i financijski moćniji pa moći još više financirati militantne skupine kao što su libanonski Hezbollah, palestinski Hamas i Islamski džihad koji predstavljaju prijetnju za opstanak izraelske države. Uz Izrael, glavni zagovornik izlaska SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom bila je Saudijska Arabija, koja je izgubila gotovo sve bitke s Iranom – u Iraku, Jemenu, Siriji i Libanonu.

Iako su Izrael i Saudijska Arabija te još neke zaljevske zemlje vjerovale da će nakon izlaska SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom američki brodovi blokirati izlazak iranskih tankera iz Perzijskog zaljeva te spriječiti iranski izvoz nafte, što bi zasigurno potpunosti uništilo iransko gospodarstvo, zbog čega bi moglo doći do frontalnog sukoba američkih i iranskih snaga u Hormuškom tjesnacu, do sada se taj scenarij još nije dogodio, međutim, analitičari još uvijek ne isključuju mogućnost da će se to dogoditi. U slučaju da Trump donese takvu odluku, to će biti uvod u nove sukobe i ratove na Bliskom istoku, što izaziva zabrinutost europskih američkih saveznika i već je poremetilo globalnu opskrbu naftom. Da je situacija sprijevozom i opskrbom nafte ozbiljna, dokazuje i prijetnja iranskog predsjednika Rouhanija o mogućnosti blokade cjelokupnog izvoza nafte iz Perzijskog zaljeva. Iranska Revolucionarna garda u svakom je trenu spremna na zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Samo čekaju naredbu vrhovnog vođe Alija Khameneija.

“Ako Iran ne bude mogao izvoziti naftu, neće je tuda prevoziti ni jedan drugi tanker. Mi ćemo zatvoriti Hormuški tjesnac pa neka svijet pita Trumpa zašto je ostao bez naftnih derivata”, zaprijetio je Esmail Kowsari, zamjenik zapovjednika baze Revolucionarne garde Sarollah u Teheranu naglasivši da će „svaki neprijateljski potez SAD-a koji utječe na izvoz iranske nafte biti popraćen adekvatnim odgovorom“.

Podrivanje iznutra

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton uvjeren je da će do kraja 2019. godine iranski režim pasti i zato je predložio da američki ratni brodovi u Perzijskom zaljevu blokiraju iranske tankere koji prevoze iransku naftu na svjetsko tržište. Glasnogovornik američkog vojnog zapovjedništva Bill Urban uzvratio je da je američka mornarica spremna zajedno s regionalnim saveznicima osigurati „slobodu prometa i slobodan protok robe“ u Perzijskom zaljevu.

SAD na različite načine pokušava rušiti iranski režim. Vojna opcija protiv Irana, iako još nije isključena, nosi sa sobom i velik rizik, jer Iran je velika i moćna zemlja. Napad na Iran zacijelo bi zapalio cijeli Bliski istok i šire.

Stoga Trumpova administracija čini sve kako bi iranski režim rušila bez vojne intervencije. Naime, SAD je ponovno aktivirao iransku militantnu i političku skupinu Narodni mudžahedini Irana poznatiju kao Mujahedin-e-Khalq , koja iz Iraka djeluje od 1986. godine, a sada je premještena u svoju novu vojnu bazu u Albaniji, odakle će nastaviti borbu protiv iranske vlade. Čelnica Maryam Rajavi tu skupinu vodi iz Pariza. Više od tri tisuće boraca smješteno je u bazi u blizini Kashara, nedaleko od autoceste koja Tiranu povezuje s lučkim gradom Dračom.

Prije dolaska u Albaniju, Kamp Ashraf u iračkoj pokrajini Diyala bio je glavna baza skupine Mujahedin-e-Khalq, a 1980. se tisuće njihovih militanata pridružilo bivšem iračkom lideru Sadam Huseinu u ratu protiv Irana u kojem su se borili protiv svojih sunarodnjaka. Od Sadama su dobili oružje i baze, kao i cijeli kamp Ashraf na korištenje. Nakon Zaljevskog rata 1991. pomogli su Sadamu Huseinu u gušenju kurdskog ustanka. Nakon američke invazije 2003. godine skupina je razoružana, a stotine je razočaranih militanata pobjeglo. Ostatak je ojačao veze s iračkim sunitskim plemenima u pokrajini Diyala, a neki su se pridružili iračkoj Al-Qa’di u borbi protiv Amerikanaca i šijitske većinske vlade u Iraku.

Da iranska vlast strahuje od djelovanja te skupine, dokazuje i činjenica da je još u prosincu 2013. godine, kad je u Teheranu dogovorena strateška suradnja Irana i Iraka, Rohani tadašnjem iračkom premijeru Nouriju Al-Malikiju rekao da će bilo kakva podrška toj skupini “ozbiljno narušiti odnose između dvije zemlje”, nakon čega je Washington pokrenuo diplomatsku ofenzivu da negdje smjesti preostali dio skupine koja je još bila na iračkom teritoriju. Vlasti u Teheranu tada su optužile i Ujedinjene narode za “proameričke stavove”, budući da je tadašnji glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon zatražio evakuaciju skupine Mujahedin-e-Khalq, a za vođenje cijele operacije postavio je Jane Holl, bivšu voditeljicu američkog Ureda za domovinsku sigurnost.

Iako su iranski mudžahedini iz skupine Mujahadin-e-Khalq na listi terorističkih organizacija State Departmenta bili dugi niz godina, na kraju, u rujnu 2012. i pod pritiskom tadašnje američke državne tajnice Hillary Clinton bili su uklonjeni s crne liste američke administracije. Clinton je “osobno donijela konačnu odluku o statusu skupine Mujahedin-e-Khalq i tražila da se skine s liste terorističkih organizacija, ali pod uvjetom da ta paravojna formacija ostane u kampu Ashraf u Iraku odakle će se koristiti za destabilizaciju Irana”. Zbog toga tu skupinu Mujahedin-e-Khalq u Americi mnogi nazivaju “privatnim teroristima Hillary Clinton”.

Povijest skupine Mujahadin-e-Khalq puna je kontroverzi, riječ je o aktivistima koji su u početku imali izrazito antiimperijalističku ideologiju, da bi se nakon svrgavanja Sadama Huseina potpuno, a ne samo po potrebi, okrenuli suradnji sa SAD-om, Zapadom i Izraelom. Skupina se optužuje za ubojstva američkog osoblja u Iranu tijekom ‘70-ih, njihovih veza sa Sadamom Hussinom ‘80-ih i ‘90-ih na čijoj su se strani borili i u Iransko-iračkom ratu. U Iranu je ta militantna skupina samo 1981. ubila 70 državnih dužnosnika, uključujući premijera i predsjednika. Deset godina poslije militanti skupine Mujahedin-e-Khalq izvršili su 13 napada na iranska veleposlanstva diljem svijeta. Procjenjuje se da su u svojoj povijesti članovi Mujahadin-e-Khalqa organizirali ubojstva više od 50.000 ljudi. Bez obzira na sve, američki State Department, bolje rečeno bivša državna tajnica Clinton, 2012. donosi odluku o njihovom skidanju s crne liste State Departmenta.

Donald Trump uvjeren je da bi skupina Mujahedin-e-Khalq, uz pomoć nezadovoljnog naroda u Iranu, mogla rušiti iranski režim s obzirom na to da imaju iskustvo jer su sudjelovali u revoluciji i svrgavanju šaha Reze Pahlavija 1979., ali su se ubrzo sukobili s klericima na čelu s imamom Ruholahom Homeinijem, pokretačem iranske revolucije, zbog čega su 1981. prognani u Francusku. Ne uspije li Trump srušiti iranski režim iznutra, preostaje mu samo vojna opcija, na koju su Iranci u potpunosti spremni. Zapovjednik brigade Al-Quds u iranskoj Revolucionarnoj gardi general Qasem Suleimani kazao je da je u slučaju bilo kakvog vojnog djelovanja protiv Irana, sve spremno za udar na američke snage i interese diljem svijeta te kako se samo čeka naredba vrhovnog iranskog vođe ajatolaha Alija Khameneija.

Ako nas pogodi treći svjetski rat, 10 najmoćnijih zemalja imat će ključnu ulogu: