Vlada je predstavila reformu poljoprivredne politike i hrvatski model izravnih plaćanja prema kojem će naši poljoprivrednici od 2015. do 2020. imati na raspolaganju 2,5 milijardi eura, od čega je čak 60 posto ili 1,5 milijardi eura osigurano iz proračuna Europske unije. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, objašnjavajući razlike koje donosi novi model, rekao je da su se dosad poticaji isplaćivali po površini i po grlu, a odsad će "proizvodnje koje su značajnije jer stvaraju više dodane vrijednosti ili su izloženije imati veće poticaje".
– Znači, u odnosu na klasičnog ratara, koji će imati samo osnovno plaćanje i regionalnu omotnicu, onaj koji se bavi povrtlarstvom imat će 500 eura više po jednom hektaru. Onaj tko se bavi voćarstvom imat će 350 eura više po hektaru. Onaj koji se bavi proizvodnjom šećerne repe imat će 290 dodatnih eura po hektaru – rekao je ministar poljoprivrede.
Osim voća, povrća i šećerne repe najviše će se isplatiti baviti proizvodnjom telećeg i goveđeg mesa, koza i ovaca te ekološkom proizvodnjom.
– Ciljali smo zahtjevnije proizvodnje da bismo svoje proizvođače učinili konkurentnijima – rekao je Jakovina.
Reformom poljoprivredne politike osigurano je i 9,5 milijuna eura godišnje za poticaje mladim poljoprivrednicima – koji imaju do 40 godina.
>>'Državna administracija buja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva nestaju'
>>Za poticaje od EU 373 milijuna, a za ruralni razvoj 320 milijuna eura
Dosadasnja praksa sa poticajima nije pokazala ama bas nikakove rezultate; Dapace bilo je to rasipanje poklonjenog novca. Subvencija koja otvara na siroko vrata prevarantima (cast izuzetcima ali ih je premalo). Pokupovali su se moderno dizajnirani traktori koji nisu vidjeli livade i polja vec se voze od bertije do bertije ili pak autoputom prema Markovom trgu. 75 % obradive povrsine je neobradjeno, Ambroziju vise nitko ne moze suzbiti. Silna mehanizacija hrdza po supama. !==== Poticaj treba biti nagrada za ucinjeno. Znaci trebao bi se isplatiti nakon provjerene provedbe.