Za uživanje po otocima daju i 4000 dolara

Cikloturizam je posljednjih godina jedna od najbrže rastućih grana turizma. Sve više ljudi, a pogotovo stranaca, želi aktivno provesti odmor u Hrvatskoj. Najbolje to zna Zagrepčanin Marko Mitić (34), koji je već 13 godina voditelj biciklističkih ruta po otocima srednjeg i južnog Jadranu.

– Najviše je klijenata iz engleskog govornog područja, iz SAD-a, Kanade, Engleske, pa čak i Australije te Novog Zelanda. No, ima i puno Skandinavaca, Francuza, Portugalaca, Čeha, Talijana – otkriva Mitić, koji najviše radi na četiri otoka – Braču, Hvaru, Korčuli i Mljetu.

Klijentima svakodnevno nudi tri opcije – dugu, srednju i kratku biciklističku stazu.

– Obično imamo skupine od 15 do 20 ljudi. S nama uvijek ide i kombi s hranom, pićem, rezervnim gumama, opremom – otkriva Mitić i dodaje:

– Vozimo po asfaltu, ne po makadamu, jer bi to bilo preteško. U mojim grupama prevladavaju turisti kojima je 55 i više godina.

Iako mu je ovo 13. sezona u kojoj je vodič na biciklističkim rutama, Marko vjeruje da neće biti nesretna. Naprotiv, prema prvim pokazateljima bit će vrlo uspješna. Zanimanje zasad premašuje prošle godine.

U sezoni kroz Markove ruke prođe 250 turista, a radi od 1. svibnja do 1. studenoga. U preostalom vremenu uživa u putovanjima, a biciklom je jednom “skočio” i do Pekinga!

– Imamo tvrtku koja nam prodaje angažmane, reklamiramo se u svim zemljama otkud nam dolaze turisti. Avionske karte i smještaj nam organizira jedna firma, a mi smo zaduženi za sve što ima veze s biciklom, s razgledavanjem, s rutama. Svojim turistima na raspolaganju smo doslovno od osam sati ujutro pa do deset navečer – kaže Mitić.


Francuski turisti najzahtjevniji

Klijenti se najčešće odlučuju za duge rute, u kojima dnevno prolaze od 50 do 60 kilometara, za što im trebaju četiri sata. Ostalo vrijeme provedu u razgledavanju kulturne baštine, kupanju, uživanju u konobama.

– Nisu to preteške staze, rekreativac ih prijeđe bez problema. Ma to je amaterski biciklizam, naša primarna ideja je upoznavati ljude, zemlju, fotografirati lijepu prirodu. Naši turisti doslovno voze s vjetrom u kosim, bez ikakvih briga.

Za one koje slomi vrućina ili ne mogu nastaviti vožnju iz drugih razloga, u pratnji ide kombi.

– Iskreno, malo je onih koji odustanu, koji ne mogu prijeći dnevnu etapu.

Dojmovi svih gostiju su odlični, uživaju u aktivnom odmoru. Mnogi se opet vraćaju, a dovode i nove goste, prijatelje, rodbinu... Kao posebno simpatične goste Marko izdvaja Amerikance.

– Oni su uvijek najviše izgubljeni, doslovno smo im i mama i tata. No s Amerikancima je i najlakše, oni su oduševljeni i kada im pokažete neku kuću staru 100 godina. Francuze je puno teže zadovoljiti. Amerikanci su poznati i po tome što se najviše oduševljavaju ljepotom Hrvatica.

Mitićevim klijentima novac nije problem, za uživanje su spremni duboko posegnuti u džep.

– Većina njih spava u vrhunskim hotelima, s četiri ili pet zvjezdica, a neki i na brodovima. Tjedan dana cjelokupnog aranžmana stoji od 2000 do 4000 dolara. Naravno, najviše Amerikance, zbog toga jer je u tih 4000 dolara uključena i povratna avionska karta – otkriva Mitić.

Naravno, nitko od njih ne treba donijeti svoj bicikl, već ih oni dočekaju u Hrvatskoj. Dobiju i kacigu te mali nosač s kartom otoka i detaljnim uputama o ruti koja se taj dan vozi. Tih 20-ak ljudi ne voze u grupi, nego si svatko sam određuje tempo. A na začelju uvijek ide jedan od hrvatskih vodiča. Njegova je uloga često i da daje moralnu potporu najlošijim vozačima, onima koji žele odustati.


Strah zbog zmijolikog guštera

Na rutama koje vodi Mitić doživio je brojne anegdote, a jedna od njih je kada im je tijekom odmora od bicikliranja na stol došao blavor, gušter bez nogu, jako sličan zmiji.

– Naravno, svi stranci odmah su se razbježali, no kada sam im objasnio da je blavor potpuno bezopasan, svi smo se samo smijali – opisao je Zagrepčanin.

Mitić je još prije 13 godina uvidio veliki potencijal cikloturizma, no lokalne uprave ponekih dijelova Hrvatske ne vide ga ni danas.

– Na Braču, Hvaru, Mljetu i Korčuli na vrijeme su shvatili velike mogućnosti cikloturizma pa na ta četiri otoka ima 20 tvrtki koje se bave vođenjem biciklističkih ruta. Nažalost, u nekim dijelovima Hrvatske lokalna samouprava ne shvaća važnost cikloturizma pa ne ulažu u ceste, u infrastrukturu. Šteta, jer posljednjih je godina sve više onih koji žele aktivni odmor, koji žele uz rekreaciju upoznati Hrvatsku. Turistima više nije dovoljno samo ležanje na plaži – kaže Mitić i dodaje:

– To su jako dobri gosti jer puno troše. Nakon što četiri sata dnevno voze bicikl, više će i pojesti i popiti od prosječnog turista. Također, na našim rutama često idemo u mala mjesta pa novac ostavljaju izravno malom čovjeku, seljaku...

Osim otoka srednje i južne Dalmacije, u razvoju cikloturizma prednjači Istra. Umaški hotel Sol Garden Istra prije nekoliko dana postao je prvi u Hrvatskoj član prestižnog europskog biciklističko-turističkog udruženja Roadbike Holidays, a predstavlja najbolji izbor za biciklistički odmor. No, cikloturizam u Hrvatskoj još je daleko od europskih uzora – Austrije, Njemačke, Nizozemske.