Za vrijeme toplinskog udara, mladi policajac umro na radnom mjestu ispred američkog veleposlanstva

Prije točno 20 godina, u ovo vrijeme, Hrvatsku je zapljusnuo pakleni val, zemljom su harali požari i suša, a 6. kolovoza toplinski je val u našoj zemlji odnio i prvu žrtvu. Na svom radnom mjestu, ispred američkog veleposlanstva, u Buzinu, u 11 sati, preminuo je 41-godišnji policajac, Josip Lukinić, iza kojeg su ostali supruga i mali sin. Kako je, u to vrijeme, u Buzinu bilo 40 Celzijevih stupnjeva, pretpostavilo da je nesretnom policajcu, od vrućine, zatajilo srce, no obdukcija je pokazala kako je njegova smrt posljedica krvarenja mozga, do kojega je došlo nakon što je, izgubivši svijest, glavom udario u pločnik.

Toplinski je val, tog kolovoza, ubio 30 Europljana. Za razliku od državnih službenika u Berlinu, kojima su te godine, za vrijeme toplinskog vala, dozvolili da prekinu rad, ako temperatura prijeđe 29 C, radnici u zagrebačkoj Selskoj radili su u strojevima u kojima je izmjerena temperatura od nevjerojatnih 80 Celzijevih stupnjeva, zbog čega su se izmjenjivali svakih pola sata.

Isprobajte arhivu Večernjeg lista

Zbog niskog vodostaja, tog je paklenog ljeta, podbacila i sezona raftinga na Zrmanji, Cetini, Mrežnici, Kupi i Dobri. Zbog vrućina, u Istri je bila prava najezda crnih udovica. Bez morskih struja i dotoka svježe vode, iz sjevernotalijanskih rijeka, sjeverni se Jadran pretvorio u toplu baru te su stručnjaci upozoravali da bi moglo doći do anoksije – manjka kisika u vodi, što za posljedicu ima pomor organizama na morskom dnu.

Te su godine, u cijeloj zemlji srednje mjesečne temperature i u srpnju bile znatno više od 30-godišnjeg prosjeka, no prvi val vrućine 'udario' je već u svibnju - najviša dnevna temperatura lokalno je prelazila 35°C, a val vrućine trajao je od 5. do 13. svibnja.

VEZANI ČLANCI:

Iznad Europe nije bilo ni oblačka

U ljeto 2003. sa šumskim su se požarima borili Portugal, Španjolska i Francuska, a čak 200 požara haralo je Italijom.  Prema prognozama državne meteorološke službe očekivalo se da će temperatura, prvi put od kada se bilježila, dakle od 1946., u glavnom gradu Francuske 'preskočiti' 40 Celzijevih stupnjeva. Rekordno visoke temperature zabilježene su tada u petnaestak francuskih gradova - u Rennesu je bilo 39,5 C, u Auxerreu 40, a u Albiju 40,9 Celzijevih stupnjeva. Rekordne su temperature bile izmjerene i u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Poljskoj, Finskoj te u Njemačkoj, gdje je od toplinskog udara umrlo petero ljudi. Pakleno je bilo i u Amsterdamu, uprava tamošnjeg zoološkog vrta naložila je da se životinje prskaju hladnom vodom, a čimpanze su se, kako bi preživjele paklene vrućine, hranile smrznutim voćem. Zbog velikih je vrućina NE Krško bila prisiljena raditi sa samo 60 posto kapaciteta.

VIDEO Požar iznad Kaštela pod kontrolom: Zračne snage su pomogle