Vatromet se razlio po nebu nad Učkom kojim su netom prije preletjela Krila oluje kada su otvorena vrata na ulazu u drugi tunel kroz masiv koji je dio rješenja punog profila Istarskog ipsilona. Kroz vrata je, prema tisuću uzvanika koji su bili dio svečanosti otvorenja, krenula povorka radnika koji su sudjelovali u izgradnji tunela i njihovih strojeva, zatim povorka Halubajskih zvončara, folkloraša, plesnih skupina, pjevača, oldtimer vozila – prvih korisnika tunela kojim od nedjelje, možete prolaziti kako biste došli u Istru. Spektakularno otvorenje 200 milijuna eura vrijednog najmodernijeg tunela u Hrvatskoj, koji je u četiri godine izgradila francuska građevinska tvrtka Bouygues, kao dioničar Bina Istre, koncesionara Istarskog ipsilona, Istrijani su čekali čak 43 godine nakon otvaranja prve cijevi koja je Istru spojila s ostatkom Hrvatske.
Gradnja dva mosta
– Istarska županija najrazvijeniji je dio Hrvatske, s golemim doprinosom gospodarstvu države i zaslužuje, s Primorsko-goranskom županijom i cijelom Hrvatskom, ovakav projekt – kazao je na otvorenju premijer Andrej Plenković.
Mjesec dana bit će u funkciji obje cijevi tunela, no već u listopadu stara se cijev zatvara za promet do početka turističke sezone iduće godine, kako bi je obnovili i modernizirali po uzoru na posao odrađen u novoj cijevi kroz Učku koji su izveli. U iduće dvije godine trebali bi biti završeni i vijadukt Limska draga dug 500 metara, most nad rijekom Mirnom dug 1,4 km i dionica od tunela Učka do Matulja, gdje se gradi drugi kolnički trak od oko 10,5 kilometara, čime će u cijelosti biti završen Istarski ipsilon. Ukupna je vrijednost svih tih faza oko 600 milijuna eura. Ministar Butković podsjetio je da je 2016. godine, nakon što je završetak Istarskog ipsilona godinama bio zaustavljen, donesena odluka Vlade o završetku istarske mreže autocesta u cijelosti, uključujući i gradnju novog tunela.
Otvaranje druge cijevi tunela Učka povijesni je dan za Bina Istru, za sve naše korisnike i naše djelatnike, poručio je Dario Silić, predsjednik uprave Bina Istre.
– Ovaj projekt nije samo tehničko čudo, već simbol zajedništva i vizije, rezultat upornog rada, predanosti i suradnje mnogih pojedinaca i institucija. Dupliranjem tunela Učka Bina Istra će povećati sigurnost i postići usklađenost tunela Učka s Direktivom EU iz 2004. o sigurnosnim zahtjevima za tunele u EU. Izgradnja tunela dugog 5,6 kilometara bila je tehnički vrlo zahtjevna, tijekom probijanja tunela naišli smo na brojne jame i sve smo te situacije riješili i izgradili tunel s 24 poprečna prijelaza između dviju tunelskih cijevi – kazao je Dario Silić.
POVEZANI ČLANCI:
Istarski župan Boris Miletić kazao je da ovaj projekt nije financijska odluka Vlade, jer je riječ o koncesijskom modelu, već o političkoj odluci Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem i na tome im je zahvalio.
Željeznica kroz Učku
– Izgradnja prve cijevi tunela Učka davne 1981. godine definitivno je bio projekt od povijesne, političke i svakako ekonomske važnosti za Istru te jedan od najvažnijih infrastrukturnih pothvata na Poluotoku, u drugoj polovici prošlog stoljeća. Nakon 43 godine svjedočili smo još jednom povijesnom trenutku – otvaranju druge cijevi, koja označava važan korak u daljnjem unapređenju prometne povezanosti Istre s ostatkom Hrvatske i Europom, bolju protočnost i, ono najvažnije, veću sigurnost sudionika u prometu. Projekt je svakako od velike važnosti za gospodarstvo, naše stanovništvo, ali i za turizam, jer je Istra pretežito auto destinacija i regija u kojoj se ostvaruje jedna trećina ukupnog prometa od turizma u Hrvatskoj. Nakon planiranog završetka Istarskog ipsilona krajem 2026. godine, u razvoju je njegova potencijalna nadogradnja u Istarski X. Trasa koja povezuje središnju Istru s Labinom predviđena je u županijskom Prostornom planu, a Istarska županija osigurala je sredstva za opsežnu studiju izvodljivosti izgradnje autoceste Istarski X. Revitalizacijom istarske željeznice, kao i izgradnjom željezničkog tunela kroz Učku bila bi zaokružena prometna priča na Poluotoku, koju posebno zagovaramo u smislu održivog razvoja jer je upravo željeznički promet ekološki najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara – kazao je župan Boris Miletić.
Treba zeljeznicu forsirati.!