Zaduženost po kućanstvu 55.000 kuna

U utrci tko će više potrošiti ne posustaju ni banke ni građani. U posljednjih godinu dana građani su u bankama podignuli više od 12 milijardi kuna novih kredita, a ukupna zaduženost stanovništva premašila je visinu ukupnih godišnjih primanja svih zaposlenih u državi. Godišnji je fond svih zarada u državi oko 65 milijardi kuna, dok je ovoga ljeta ukupna zaduženost stanovništva u bankama premašila 71 milijardu kuna. Preračunano po stanovniku, svaki je Hrvat dužan oko 17 tisuća kuna ili četiri prosječne mjesečne plaće, a zaduženost kućanstava popela se na 55 tisuća kuna.

Usporedbe
Ni ekonomisti ni država još ne zvone na uzbunu jer se uspoređuju sa svijetom, gdje se cjelokupna ekonomija temelji na životu na kredit. Ljudi troše više nego što imaju jer su uvjereni da će im i prihodi u budućnosti donositi lagodnu egzistenciju, što zapadna Europa uspijeva osigurati svojim građanima. Navikli na različite životne nedaće, od velike inflacije, rata i neizvjesnosti, Hrvati su se brzo uklopili u potrošački način života  godišnje se u nas kupi 60-ak tisuća novih automobila, potražnja za stanovima veća je od ponude, što dovodi do stalnog rasta cijene stambenih "kvadrata", Hrvatska je postala raj za proizvođače mnogih svjetskih marki  od odjeće do kozmetike  što sve skupa stoji više od redovitih primanja.

Granica podnošljivosti
Razlika se namiruje kreditima, koje građani još uvijek uspijevaju otplaćivati bez znatnijih potresa, ali svi se pitaju gdje je granica podnošljivosti i kad će spirala puknuti. Banke se kunu da im rizični plasmani ne prelaze dva-tri posto u ukupnoj masi kredita, a te njihove tvrdnje potkrepljuju i nezavisni analitičari, koji smatraju da bi banke već usporile svoju kreditnu ponudu da su naišle na veće teškoće u naplati.
Međutim, i život i neka druga istraživanja pokazuju da, ako ne trpe banke, u jednom dijelu stanovništva trpe mnogi drugi oblici života  štedi se na svakodnevnim troškovima, a mnogi izlaz pronalaze i u neplaćanju režijskih troškova ili drugih financijskih obveza. Statistika već dulje vrijeme registrira stagnaciju i pad kupovne moći, a najnovija istraživanja pokazuju da se smanjuju izdaci za hranu i osnovne higijenske potrepštine.
I dalje, međutim, raste potrošnja alkohola, a visoke profite ubiru i različite kladionice i igre na sreću  što je sve signal velike nesigurnosti i pritiska s kojim se nosi prezaduženi sloj stanovništva.

"Crnih bilježnica" ima i u kafićima. U nekima se dugovi penju i do 4000 kuna! Runda po runda, i dug naraste. No, vjeresija, iako uobičajena, ipak nije uvijek dobrodošla - vlasnik kafića u Čakovcu to je duhovito pokazao svojim gostima.