Kad jednom zaključi bitku s koronavirusom, Hrvatsku čekaju dvije druge teške bitke, za koje također mora biti pripremljena - za obnovu gospodarstva, urušenog epidemijom, i za obnovu Zagreba, porušenog potresom. Gotovo je unisono mišljenje da se zemlja promišljeno i djelotvorno suočila s bolešću; to bi moglo biti ohrabrenje i za dvije preostale bitke. Jedno je sigurno - obje će trajati neusporedivo dulje i iziskivati znatno veća sredstava. Financijski napor bio bi težak i za bogatije zemlje; sve što uloži u oživljavanje gospodarstva i u obnovu glavnoga grada, jedna siromašna a teško pogođena zemlja morala bi podvrći temeljitoj društvenoj i stručnoj provjeri. Nitko nema pravo na pogrešku.
Iz još nedovršene, a po svemu uspješne bitke s virusom, Hrvatska može izvući pouke o tome što bi mogla – i trebala – koristiti kao pozitivno iskustvo za rješavanje drugih kriza. Prije svega, doprinos struke: da struka nije koronavirus držala pod kontrolom, zaraza je mogla poprimiti dramatičnije razmjere. Potvrdi li se realna pretpostavka da se u nas neće ponoviti tragični talijanski scenarij, dva su moguća objašnjenja za takvi optimizam: prvi, da je Hrvatska na vrijeme počela pripreme i da ih je temeljito obavila, i drugi, da se oslonila na struku dajući vrhunskim stručnjacima glavnu riječ. Moglo bi se reći da su liječnici vodili politiku, a da su se politički predstavnici sasvim dobro uklopili u takvu koncepciju nepolitičnog kriznoga stožera.
Stranački ljudi iz Vlade, Davor Božinović i Vili Beroš, nisu koristili, niti zlorabili, položaj da bi vodili političku kampanju za HDZ u sezoni corona-virusa. Djelovali su, i djeluju i dalje, kao zaštitnici zdravlja svih hrvatskih građana; zato svi imaju toliko povjerenje (97 posto). Hoće li se, kad se na kraju bude podvlačila crta, na stranu HDZ-a pretezati to što je njegova Vlada stajala iza Stožera i njegove strategije? Vjerojatno će se i to računati. Ali, kad cijeli Plenkovićev mandat dođe na ogled biračima, konačna se ocjena neće formirati samo na pozitivnim rezultatima borbe s koronavirusom. U obzir može doći i sve što je Vlada poduzimala, ili nije poduzimala, u tri i pol godine prije toga. I ono što Vladi može ići u prilog, sređivanje državnih financija, prije svega (na taj se rezultat najviše pozivao sam Premijer), ali i brojne korupcijske afere, koje joj ne idu u prilog. Birači nemaju selektivno pamćenje.
Stožer je, rijetko za hrvatske prilike, bio stručno tijelo, sastavljeno od vrhunskih stručnjaka koji nisu isticali političke boje; oni su, koliko znadu (a pokazali su da znadu mnogo) djelovali kao istureni i ovlašteni zaštitnici građana, izloženih opasnostima zaraze. Zašto se taj pozitivni iskorak zaobilazi u prvoj prilici, kod usvajanja zakona o gradnji nakon potresa u Zagrebu i okolici? Razumljivo je što se svima žuri, i građanima, jer im je potres urušio ili srušio stanove i kuće, i gradskim vlastima, jer moraju pokazati da drže više do grada negoli do građana, i državnim vlastima, jer one brinu o svim državljanima. Ali, u velikoj se žurbi mogu slomiti noge. Dobro je početi obnovu glavnoga grada što prije; još je važnije provesti obnovu što bolje. Brinuti o oštećenim stanovnicima, i u gradu, a na poseban način u predgrađu, je opravdano, jer ljudima treba sigurni dom nad glavom; brinuti o gradu, nije manje nužno. Kod obnove Zagreba, trebalo bi zadovoljiti dvije strateške smjernice: prvu, da se lijepa hrvatska metropola obnovi u svome povijesnom ruhu, dakle, da se sačuva njegova slavna prošlost, i drugu, da Gornji i Donji grad budu obnovljeni tako da se njegovi stanovnici neće plašiti od mogućih budućih potresa. Dakle, da se na porušenoj prošlosti Zagreba formira njegova sigurna budućnost.
Neka se polazišta čine jasnima: zbrinuti najteže pogođene građane, a grad tako obnavljati da ne izgubi na ljepoti a da dobije na sigurnosti. Mogu li se ta dva komplementarna cilja ostvariti ako se u obnovu ne uključi struka, koja može jamčiti da se u trci s vremenom Zagreb neće obnavljati po istome obrascu po kome se, recimo, obnavljala teško postradala Gunja, poslije katastrofalne poplave. Svaka čast Gunji i njenim nastradalim žiteljima: i oni su zaslužili sve što su dobili, ako ne i više. Ali, Zagreb je nešto drugo. Napravi li se u startu krivi korak, sve dalje može krenuti krivo.
Struka kod epidemije corona-virusa spašava zemlju. Kod potresa, već je na nižoj cijeni: inženjeri, arhitekti, urbanisti, konzervatori, povjesničari umjetnosti, opominju da su godinama bili zaobiđeni i nude usluge da porušeni Zagreb kod obnove ne bi promašio svoju šansu, kad ga je već pogodila nepogoda. To što će se isključiti javna nabava i pravo žalbe može jamčiti brzinu gradnje, tamo gdje su stvari čiste; ali ne jamči kvalitetu obnove. I kod obnove gospodarstva javlja se slični strah od stručnjaka; točno je da Vlada vodi ekonomsku politiku zemlju, i za nju odgovora; za to je dobila mandat birača. Ali, ni epidemija, ni potres nisu prošli izbornu verifikaciju; riječ je o sasvim novim okolnostima i novim izazovima, s kojima se suočavaju Hrvatska i njen glavni grad.
Država će osloboditi desetke milijardi kuna, vlastitih ili posuđenih, da pokrene gospodarski krvotok, koji je epidemija ozbiljno zakočila. Operacija nije laka: spasiti ovu godinu, koliko se može, da ne stradaju ni poslodavci, ni radnici, i pripremiti sljedeću, da svima bude bolje. Zato se vlasti ne bi smjele zatvarati, ni od stručnih ljudi, ni od svojih saveznika, ni od ljudi iz svojih redova koji imaju stručni i politički integritet. Ni od opozicije, koja jedino može predlagati. Zna se kako se odvija demokratska procedura: Vlada vodi cijelu operaciju spašavanja gospodarstva ii predlaže mjere Saboru na verifikaciju; Sabor ih potvrđuje. Može Vlada formirati i posebni stožer, koji bi vodio cijelu operaciju: to je njeno pravo, i njena odgovornost. Trebat će, jedino, i u tom slučaju poštovati ljestvicu koju su visoko postavili Božinović, Beroš, prof. Markotić i Capak. Stručnost i integritet u jednoj osobi.
GALERIJA Potres u Zagrebu
Treba li se itko bojati struke, plašiti konkurencije i odbijati one koji ne misle isto što i Vlada? Od više dobrih prijedloga, glava ne boli.
Anka partizanka..Gunja..wc četka 281kn/kom..Sapienti sat..