Zagrebački liječnik: Bolnički dril odbio me od kardiologije, radije ću biti obiteljski liječnik

Samo je 148 obiteljskih liječnika od njih 2179 mlađe od 30 godina, a većina njih tu je samo "u prolazu" dok ne uhvate bolničku specijalizaciju. Obiteljska medicina većini nije atraktivna, no jedan među njima baš je obiteljsku medicinu prepoznao kao svoj poziv. Premda je kardiologija bila njegova velika ljubav i prije studija medicine, zagrebački liječnik dr. Juraj Jug odlučio je specijalizirati obiteljsku medicinu.

VEZANI ČLANCI:

– Dobio sam specijalizaciju iz kardiologije, ali sam je odbio jer sam već tijekom staža i volontiranja vidio da mi se posao u bolnici ne sviđa, ponajprije zbog međuljudskih odnosa i stava prema specijalizantima, koji moraju raditi jako puno poslova bez mentora i pritom se sami snalaziti. Ne jednom čuo sam specijalizanta da kaže kako bi radije čuvao ovce na Velebitu nego tako radio – kaže dr. Jug. Zašto je tako, ne zna, ali u doktorskoj hijerarhiji često se, kaže, primjenjuje pravilo "ja sam prošao taj dril pa moraš i ti da bi bio pravi doktor".

Mentor se ne javlja

– Vremena su se promijenila i mladima je takav stav neprihvatljiv. Ima pomlađenih odjela gdje više nije tako, no u većini zagrebačkih bolnica, nažalost, stvari i dalje stoje tako. Mislim da je to jedan od glavnih razloga zašto mladi doktori odlaze – smatra i napominje da je posebno teško u noćnim dežurstvima, kad je nerijetko gotovo nemoguće dobiti starijeg službujućeg liječnika, jer on često bude nedostupan.

– Nedovoljno prakse, sustav mentoriranja i odnos prema mladim specijalizantima trebali bi biti bolji – poručuje ovaj 29-godišnji liječnik Doma zdravlja Zagreb-zapad.

Prije odluke o smjeru kojim će ići njegova karijera dr. Jug radio je osam mjeseci u obiteljskoj medicini i shvatio da mu je tamo bilo ljepše raditi.

– U obiteljskoj ste praktički glavni i nema nikog iznad vas tko će narediti da radite drukčije. Imamo smjernice za rad i znanstvene spoznaje, ali dogodi se da vam u bolnicama stariji doktor kaže: "Nemojte raditi tako, mislim da je ovako bolje". U modernoj medicini toga ne bi trebalo biti. Odlučio sam biti iskren prema sebi i vidjeti koja je struka idealna za mene. Prevladala je obiteljska medicina jer sam vidio da tu mogu dati najbolje od sebe, mogu pacijenta vidjeti u cjelini i procijeniti što mu je, uputiti ga na pretrage koje su mu zaista potrebne, često i bez specijalista, mogu ga pratiti dulje vrijeme bez uputnica i zato mi je kontinuitet skrbi kvalitetniji ovdje nego u bolnici. Također, zbog dostupnosti cjelokupne medicinske dokumentacije i velikog broja različitih pacijenata imate priliku baviti se i kvalitetnim znanstvenim radom, koji osim profesionalnog napredovanja pruža odličan uvid u kvalitetu vlastitog rada. Osim toga, imate više slobodnog vremena i možete se posvetiti drugim aktivnostima u životu i, unatoč administraciji i količini posla, čini mi se da je kvaliteta života bolja – objašnjava svoje razloge dr. Jug.

VEZANI ČLANCI:

Njegov je izbor posebno zanimljiv u svjetlu činjenice da najviše liječničkog nezadovoljstva dolazi upravo iz redova obiteljskih doktora. Ta je grana ozbiljno ugrožena jer nakon niza godina bez kadrovskog pomlađivanja, gomilanja administrativnih obveza koje uzimaju vrijeme potrebno za pravu medicinu te manjih plaća, nakon studija medicine u obiteljsku gotovo nitko ne želi.

– Uvjeti rada jesu nemogući, ali svatko od nas šef je svog tima i trebali bismo moći posložiti posao. Imam veliku ambulantu od 1800 pacijenata, radio sam u još većoj s 2200 pacijenata, ali uz dobru organizaciju i kvalitetnu suradnju s medicinskom sestrom pronađe se način da se odradi sav posao. Jako je važno kako se liječnik postavi i kako se organizira. Da, imamo jako puno mailova i poziva, potreba je više nego ikad, ali u nekom trenu treba presjeći i reći: ovo ćemo obaviti danas, a ovo drugi dan – kaže dr. Jug.

Razloge velikog pritiska pacijenata vidi dijelom u činjenici da su se ljudi uz internet, a posebno od pandemije, više uključili u razmišljanje o svom zdravlju. Prije nisu tražili doktora čim bi zakašljali niti su se toliko služili mailovima u komunikaciji s doktorima.

Telefon gori, mail zatrpan

– Sada smo dostupniji pa radimo i neke stvari koje možda i ne bismo trebali raditi. Dnevno odgovorimo na 30-40 poziva i na 50-60 mailova, a svi dolaze u isto vrijeme. Najgori je početak smjene, telefon od pola dva do tri gori, a pacijenti u čekaonici. Nismo nedostupni, nego u određeno doba dana preopterećeni upravo zato što smo previše dostupni – opisuje mladi liječnik.

Domski liječnici imaju fiksnu plaću, a privatnici u ugovornom odnosu s HZZO-om imaju mogućnost zaraditi više rade li dodatnu dijagnostiku, što ide na ruku i pacijentima. Istraživanje o organizaciji rada obiteljske medicine koje je proveo pokazuje da su liječnici u privatnoj praksi lani u dva mjeseca obavili deset puta više EKG-a od domskih ambulanti! Time se štede skupi bolnički resursi, bolesniku se brže i jednostavnije učini potrebna dijagnostička pretraga, a obiteljskom je liječniku ljepše raditi kad više toga može sam napraviti, ističe dr. Jug.

– Mladi ljudi žele biti nagrađeni za svoj rad, a domski režim ta očekivanja ne može ispuniti. Mladi doktori često rade u različitim ambulantama, nemaju mentore s kojima bi se mogli posavjetovati, a na fakultetu ih nitko ne priprema za situacije kao što su npr. agresivni pacijenti. Također, rijetko ih se pita za mišljenje, pa je i to jedan od razloga zašto se ne zadržavaju. Kao voditelj službe u našem domu zdravlja nastojim neke stvari popraviti, za početak omogućili smo da se svakome sufinanciraju edukacije jednom godišnje. Ipak, primarnoj zdravstvenoj zaštiti potrebne su hitne i temeljite reforme kako bi postala atraktivnija za rad i kvalitetnije obavljala svoje zadatke, jer sadašnji sustav nažalost nema budućnosti – zaključuje dr. Juraj Jug.

Video: Iskustva liječnice iz Austrije: Nezamislivo je da vam šef ne plati prekovremeni rad

Uvjeti rada u domu zdravlja jesu teški, jer je jako puno pacijenata i njihovih zahtjeva, ali to je stvar organizacije, kaže dr. Jug