Stručni, sveučilišni ili diplomski studij u Hrvatskoj je završilo 17,6 posto građana. Broj visokoobrazovanih u Hrvatskoj time se povećao gotovo šest posto u odnosu na 2001. godinu. Pokazala je to analiza rezultata popisa stanovništva iz 2011. godine koju je napravio Institut sinergije, znanosti i društva. Analiza je pokazala i da je 27,4 posto stanovnika starijih od 19 godina samo s osnovnom školom ili bez nje, i to najviše u ruralnim sredinama gdje se taj udio penje i na više od 50 posto.
Iskače Zagreb
Podaci pokazuju i da je srednjoškolsko obrazovanje jedini obrazovni stupanj relativno ravnomjerno raspoređen po Hrvatskoj, što ne čudi s obzirom na to da je srednju školu završilo 54,8 posto stanovnika starijih od 19 godina. Analiza je također pokazala da najviše visokoobrazovanih osoba živi u urbanim sredinama. Iskače Zagreb u kojem je najveći udio visokoobrazovanih čak 30,8 posto. U četvrti Gornji grad Medveščak, čak 52,9 posto stanovnika starijih od 19 godina ima visoko obrazovanje.
Zanimljivo je pogledati i detaljniju strukturu visokoobrazovanih. Na razini Hrvatske stručni studiji doprinijeli su s 35,6% visokoobrazovanih, sveučilišni studiji doprinose 62,4 posto, a doktorati 2 posto.A očekivano, taj najobrazovaniji dio stanovništva također živi u većim gradovima. Najviše ih je, čak 60 posto, u Zagrebu. I tu opet iskače četvrt Medveščak.
Uz Zagreb po broju visokoobrazovanih ističu se i Istra te Primorje. S druge strane visokoobrazovanih u nekim dijelovima Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije uopće nema.
Mladi i nepismeni
– Ovako izražajne razlike u obrazovnim resursima hrvatskih regija neupitno utječu i na trenutačnu i na buduću gospodarsku situaciju, posebice kada se uzme u obzir da se može očekivati daljnja depopulacija udaljenih i ruralnih krajeva i odlazak visokoobrazovanog stanovništva – kaže Dunja Potočnik koja je radila analizu. No to nije jedini problem s kojim se Hrvatska, dodaje, suočava kada je o obrazovnoj strukturi riječ.
Zabrinjavajući su i rezultati istraživanja PISA po kojima su mladi Hrvati pri dnu ljestvice po matematičkoj i čitalačkoj pismenosti.– Europski je prosjek 30 posto, a do 2020. planira se postizanje 40 posto visokoobrazovanih na europskoj razini. No treba kazati i da je hrvatsko tržište zasićeno diplomama iz humanističkih i društvenih smjerova, na kojima je broj upisanih u posljednjih desetak godina porastao za oko 80 posto – upozorava Potočnik.
U Americi (gdje sam ja doktorirao) je postotak ljudi sa doktoratom manji od 1%(0.8%). Da bi se dobila prava slika o situaciji, prije nego sto se ljudi pocnu osjecati jako pametni, treba izmjeriti kakav utjecaj svi ti hrvatski doktori imaju na znanstveni rad. Postoje mjerila, npr. radovi objavljeni u internacionalnim casopisima koji imaju reputaciju... cinjenica da netko ima papir je samo dio price... koliko ih je sa fakulteta koji su vani priznati? Koliko ih je sa Prometnog Fakulteta? :)