Zakon o grbu kaže: Prvo polje mora biti crveno

Nakon dviju intervencija u prostorijama Neovisnih za Hrvatsku, stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, zbog izvješene zastave s hrvatskim grbom na kojemu je, umjesto službenog crvenog, prvo bijelo polje, policija je izvijestila kako prekršajne prijave protiv ove stranke ipak neće biti. Ravnatelj policije Nikola Milina za N1 je objasnio kako je policija na mjesto događaja, gdje su obavili razgovore s Esih i Tomislavom Jonjićem, izišla jer je morala postupati po prijavi, no utvrdili su da nema elemenata kaznenog djela ni prekršaja.

Povijesni hrvatski grb

Još prije njegove objave, Nezavisni za Hrvatsku javno su poručili kako zastavu ne namjeravaju maknuti s pročelja zgrade u Jurišićevoj ulici, a postupanje policije nazvali su “političko-policijskom represijom hrvatske zastave”. Nešto kasnije, na svojoj službenoj internetskoj stranici pohvalili su se podrškom iz svih dijelova Hrvatske i BiH, objavljujući fotografije kuća “okićenih” zastavama s prvim bijelim poljem na hrvatskom grbu.

– Ljudi su osjetili da je trenutak istaknuti ono zbog čega ih se opet progoni i kažnjava!
 Ponavlja se slika iz 1989., ponovno je na djelu „stranka opasnih namjera“! Nije li to dokaz da zapravo još nemamo hrvatske države, da nam tek predstoji borba za nju!? – stoji na službenim stranicama NHR-a koji, očito, ovu policijsku intervenciju namjerava obilato koristiti za potrebe izborne kampanje. Iz NHR-a ističu da grb koji su istaknuli povijesni, što je teško osporiti s obzirom na to da se na hrvatskom grbu kroz povijest mijenjao i broj polja i boja prvog polja na šahovnici. Ideološke kontroverze vezane uz šahovnicu s prvim bijelim poljem počinju tek nakon 1945. godine, kada su komunističke vlasti htjele i na razini simbola raščistiti s NDH.

Na konstituirajućoj sjednici prvog višestranačkog sabora 1990. godine to je polje, međutim, ponovno obojeno bijelom bojom, da bi se već krajem godine donio Zakon o grbu, zastavi i himni RH koji je ponovno propisao da je prvo polje službenog državnog grba crvene boje. Istim zakonom propisano je da se na grbu i na zastavi ne može ništa mijenjati, a u prekršajnim odredbama stoji da će se pravne osobe koje zastavu i grb rabe u obliku koji nisu utvrđeni Ustavom ili zakonom kazniti s pet do 25 tisuća dinara, što je tri godine kasnije preinačeno u kaznu od 50 do 300 njemačkih maraka i od tada stoji u zakonu.

Zakon je propisao i izuzetke pa pravne osobe dijelove grba i zastave mogu koristiti u vlastitim amblemima, ali samo ako su to propisale vlastitim statutima i pod uvjetom da time ne vrijeđaju ugled i dostojanstvo RH. Slične odredbe propisane su i za korištenje državne himne.

Kako Statut NHR-a ne sadrži odredbu po kojoj bi službeni grb stranke bio hrvatski grb s prvim bijelim poljem, ovaj je slučaj postao još jedna potvrda neujednačene prakse policije na koju godinama upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović. U izvješću za 2017. godinu ona je navela 34 prekršaja koji se odnose na “sporne zastave”, a o kojima je samo jedan sud imao prigodu odlučivati. “Nejasno je zašto se, kada se radi o zastavama i/ili grbovima koji ne odgovaraju zadanim parametrima, nedovoljno često i neujednačeno reagira, odnosno takva obilježja ne zapljenjuje, a prekršitelje ne sankcionira”, napisala je pravobraniteljica, a sličnu formulaciju ponavlja i u najnovijem izvješću za 2018. godinu.

‘Lijepa naša haubico’

Jasno je, međutim, da posao policije kada je riječ o ovoj verziji hrvatskog grba nije nimalo lak s obzirom na to da bi ih strogo tumačenje zakona odvelo u propitivanje prekršajne odgovornosti Crkve zbog stoljeće i pol starog krova na crkvi sv. Marka na Gornjem gradu. Postupati bi morali i protiv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović zbog fotografiranja s takvom zastavom prigodom posjeta hrvatskim iseljenicima u Kanadi iako su se naknadno pojavila tumačenja da se radi o službenoj zastavi hrvatske dijaspore.

U ovom kontekstu treba, međutim, spomenuti i da je DORH prije dvije godine odbacio kaznenu prijavu protiv tjednika Novosti Srpskog narodnog vijeća zbog parodije hrvatske himne “Lijepa naša haubico”, uz ocjenu da nije bilo namjere vrijeđanja Republike Hrvatske i da se radilo o dopuštenoj satiri. S obzirom na ovakvu odluku DORH-a, vjerojatnim se čini da je policija i u slučaju NHR-a procijenila da se ne radi o namjeri vrijeđanja ugleda RH.