Od kada je neki dan ministar poduzetništva Gordan Maras izašao s nacrtom zakona o HGK, ne prestaju prepucavanja je li izmjena zakona potrebna, je li ciljana na smjenu čelnika Komore Luke Burilovića, odnosno je li politički motivirana, s obzirom na to da Burilović dolazi iz redova HDZ-a, te zašto Maras izlazi sa zakonom, ako je za rad HGK nadležno Ministarstvo gospodarstva.
Iako Maras tvrdi da se zakon radi u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, izgleda da nije tako. Doznajemo da se na radnoj verziji radi svakodnevno pa Marasov prijedlog nije sigurno konačan. Uostalom, u konačnici će Ministarstvo gospodarstva izaći s prijedlogom zakona, no ne tako brzo, ali da prije izbora, a na prijedlogu će Marasovo ministarstvo surađivati.
Kadar HDZ-a?
Da zakon o HGK treba mijenjati Maras je tvrdio i prije izbora Burilovića na mjesto predsjednika HGK, no nakon njegova izbora pojačao je pritisak. Pogotovu u smjeru toga da čelnik HGK nema utjecaj na izbor članova Skupštine, a kako se ne bi dogodila repriza za vrijeme Vidoševićeve vladavine, kada su članovi Skupštine bili njemu podobni poduzetnici, koji su ga podržavali i od kojih je dobivao povjerenje za nastavak mandata. Maras smatra da se ista politika provodi i sada.
– Ne zanima me tko je čelnik Komore, nego samo želim transparentnost – poručuje ministar Maras. Da transparetnosti nema i da se biraju ljudi iz redova HDZ-a, Maras potkrepljuje izborom čelnika županijske komore krapinsko-zagorske, koji je blizak HDZ-u, te zapošljavanjem Petra Miševića u HGK, inače bivšeg predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, također bliskog oporbi.
"HGK prestaje biti neovisno tijelo i postaje Vladina agencija"
– Prema statutu, predsjednik HGK ne bira predsjednike županijskih komora – kažu u HGK. Što se tiče Miševića, kažu da je on polaznik doktorskog studija iz područja ekonomske sigurnosti i bavi se predavačkim i znanstvenim radom na više stručnih studija pa je, sukladno svom znanstvenom i radnom iskustvu, zaposlen na mjestu voditelja službe za informacijsku sigurnost i kontrolu sustava. Burilović je bio iznenađen i samom inicijativom Marasova zakona jer je, kako kaže, upravo Maras nadzirao i provodio izbore te ih ocijenio najdemokratskijim u HGK dosad.
– No, kada nije prošao poželjni kandidat, počelo se s guranjem ovog prijedloga zakona. Prema prijedlogu zakona, čak pet povjerenika Vlade kontroliralo bi izbor Skupštine, umjesto da to čine gospodarstvenici. Time HGK prestaje biti neovisno tijelo i postaje de facto Vladina agencija. Oduzimanje neovisnosti Komori također je i protuustavno. Imovina Komore u vlasništvu je hrvatskih gospodarstvenika, a ovakav zakon bi jednostavno nacionalizirao i anektirao tu imovinu. Pitanje članarina je zapravo politička demagogija. To uopće nije pitanje. Ukidanjem članstva 97% poduzetnika štedi tek 42 kune mjesečno koliko iznosi članarina. Nema u tome brige o poduzetnicima – poručuje L. Burilović.
Smanjeni troškovi
Članovi Komore s kojima smo razgovarali nisu sigurni da je politika potpuno izašla iz rada Hrvatske gospodarske komore, no primjećuju pomake u njezinu radu i suradnji s poduzetnicima.
– Od dolaska novog vodstva organiziran je niz gospodarskih delegacija, sajmova i kontakata hrvatskih gospodarstvenika sa stranim tržištima – kažu u HGK. Dodaju i kako je od dolaska novog rukovodstva HGK smanjio troškove za desetke milijuna kuna godišnje, da su prodani skupocjeni automobili i da je ukinut nepotreban luksuz, da je smanjen broj direktora sa 17 na osam te napravljen efikasniji sustav upravljanja. Burilović potvrđuje da je zaposlio iz svoje bivše tvrtke Sladorane četiri suradnika iz užeg menadžerskog tima, no da su svi zaposleni na srednjim i nižim funkcijama, ali da nijedan nije direktor i ne pripada nijednoj političkoj stranci.
>>'Maras narušava demokratski ustroj i standarde HGK '
>>Maras me želi smijeniti zbog politike i povrijeđene taštine