Zakon o potrošačkom kreditiranju, nazvan i "zakon o švicarcima", nakon dva tjedna odgađanja i čekanja dogovora s bankarima, danas su saborski zastupnici izmijenili jednoglasno, sa 101 glasom, pa će od 1. siječnja 2014. godine za stambene kredite u švicarskim francima vrijediti niža kamata od 3,23 posto dok god vrijede izvanredne okolnosti aprecijacije tečaja veće od 20 posto.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac naglasio je da se troškovi novog izračuna ovih kredita nikako ne smiju prebaciti na korisnike kredita.
- Hrvatska narodna banka utvrdila je prosječnu ponderiranu kamatnu stopu u 13 godišnjem razdoblju 2000.-2013. na stambene kredite vezane uz švicarski franak od 4,62 posto. Kad se ta kamata umanji za 30 posto, dolazi se do kamate od 3,23 posto – objasnio je Lalovac u Saboru. Iako HDZ podržava bilo kakvo smanjivanje kamata, Martinu Dalić zanimalo je planira se pomoći i socijalno ugroženim građanima koji imaju kredite u kunama i eurima, a s ovim se pitanjem složio i HDSSB-ov Dražen Đurović.
- Kamata od 3,23 posto je veliki uspjeh Vlade i ministra financija. Bilo bi bolje da je kamata i niža, 2,7 posto, recimo, ili da je uopće nema, ali i ovo je ipak bolje nego što je bilo prije – kazao je Damir Kajin, podsjetivši 55.800 korisnika kredita u "švicarcima" nije profitiralo, ali im je otplata olakšana. I on se složio s HDZ-om i HDSSB-om da bi trebalo razgovarati i o kreditima u kunama te eurima, kao i o tome zašto su kamate u Hrvatskoj veće nego u Italiji i Austriji.
Komentirajući komentare oporbe kako treba misliti i siromašne građane koji imaju kredite u kunama i eurima, Lalovac je novinarima rekao kako se upravo izmjenama Zakona o porezu na dobit, o kojem je u četvrtak raspravljao Sabor, a koji će se izglasati idući tjedan, ostavlja mogućnost poslovnim bankama da izađu u susret građanima kojima je ugrožena egzistencija i kojima je jedina nekretnina ta za koju ne mogu plaćati stambeni kredit.
- Da ne bi dolazilo do ovrha i nažalost izbacivanja građana iz njihovih domova. Vlada je dopustila porezno priznate rashode svim bankama koje se odluče pomoći na način da mogu otpisati rate kredita, glavnicu ili kamatu za te građane i da će im to biti porezno priznati rashodi i da neće morati na taj dio plaćati porez. To se ne radi za pojedinačnog građanina, nego moraju odrediti jednu skupinu građana koji imaju slične probleme, ne jednog po jednoj, i za to je njima otvorena mogućnost, za sve valute, pogotovo ako se radi o građanima koji su socijalno ugroženi i neketnina im je pod ovrhom – objasnio je Lalovac. Na komentar kako je to samo mogućnost bankama, te pitanje hoće li banke tu mogućnost i iskoristiti, Lalovac je kazao da su banke pokazale interes za to pa su one sad na potezu.
- Vlada se odrekla tog dijela poreznih prihoda. Nadamo se da će taj dio čišćenja bilanci, istinski pomoći građanima jer nakon pet godina krize gdje i država teško zatvara deficit, jasno je kako je građanima koji su ostali bez posla i mislim da je ovo jedan dobar prijedlog da se nađe neko rješenje za građane koji su socijalno ugroženi – tvrdi Lalovac.
Osvrnuo se i na sve više blokiranih računa građana, ali i tvrtki, no, dodao je, nije Porezna uprava jedina koja blokira računa.
- Od 22,6 milijarde kuna blokiranih računa, 2/3 odnose se na financijske institucije. Preko 16 milijardi kuna dugovi su blokirani od financijskih institucija, zbog stambenih kredita, tekućih računa, nenamjenskih kredita. Preko 711.000 poslovnih računa građana je blokirano – kazao je Lalovac te podsjetio na još jednu mjeru koja ide sa Zakonom o PDV-u.
- Bankama, svim trgovačkim društvima, komunalnim poduzećima i telekomunikacijskim operaterima koji su blokirali građane, dopušteno je otpišu dugove pojedinih građana u iznosima do 2000 kuna, i to će im biti porezno priznato kao olakšica, jednako kao što je prije bilo kada su išli u tužbe. Na dan 31. listopada je negdje oko 41.000 građana imala blokirane račune do 2000 kuna, što je 42 milijuna kuna duga – zaključio je Lalovac.