Da je umjesto 11. siječnja 1962. godine rođen samo 12 dana ranije, danas bi friško umirovljeni strojovođa Branko Komar imao 1600 kuna veću mirovinu, kakvu je dobio i njegov kolega rođen u prosincu 1961. godine s kojim je isti dan otišao u mirovinu!
Eskalacija problema u 2019.
Strojovođe imaju beneficirani staž i na jednu odrađenu godinu priznaje im se godina i pol staža tako da odlaze u mirovinu u srednjim pedesetima, a ne sa 65 godina kao i ostali muškarci. Generacija strojovođa rođena 1962. godine ima peh da se na njima prelama nepravda prema svim zaposlenima koji su 2002. godine bili mlađi od 40 godina te su po sili zakona postali osiguranici drugog mirovinskog stupa. Očekivalo se da će taj problem eskalirati 2019. godine, kada u mirovinu krenu žene rođene 1962. godine, no na svojim ga leđima među prvima osjećaju radnici s beneficiranim stažem.
Bivši ministar rada Mirando Mrsić tvrdi da je do sada 17 takvih radnika otišlo u mirovinu i sve su njihove mirovine umanjene za najmanje četvrtinu samo zato što su osiguranici drugog mirovinskog stupa! Iduće bi ih godine moglo biti 200.
Umirovljeni strojovođa Branko Komar punih je 35 godina proveo na željeznici, a u listopadu prošle godine s nekoliko drugih kolega stekao je uvjete za punu starosnu mirovinu. Premda su cijeli radni vijek proveli na istom poslu, s identičnim primanjem i radnim stažom, tko god je rođen 1962., ostao je bez zaštitnog dodatka od 27 posto pa mu je, proporcionalno tome, i mirovina niža. S istom se nevoljom bori i strojovođa Vladimir Tordinac iz Vinkovaca koji je u mirovini od lipnja ove godine. Komar kaže da je odmah uložio žalbu na izračun svoje mirovine, tražio da i njega vrate u prvi stup, šalju ga od nemila do nedraga, no još uvijek je na početku. Datum rođenja i činjenice da je 2002. godine bio mlađi od 40 godina učinili su svoje! Po važećem zakonu dodatak od 27 posto isplaćuje se samo osiguranicima prvog stupa, i to što su Komar, Tordinac kao i stotine tisuća drugih radnika do 2002. godine 20 posto svojih mirovinskih doprinosa uplaćivali samo u prvi stup, a nakon 2002. godine i dalje 15 posto doprinosa ide njima, državi ništa ne znači. Zakon koji je Sanaderova vlada donijela u ljeto 2007. godine isplatu dodatka predvidio je samo za osiguranike prvog stupa. Vladimir Tordinac zbog svega je podnio i tužbu, no pitanje je kad će i kako doći na red, a umanjena mirovina stiže svaki mjesec.
Saborski zastupnik Mirando Mrsić u petak je zatražio da se po hitnom postupku izmijeni zakon o dodatku na mirovine te taj dodatak prizna i osiguranicima drugog stupa.
– Želimo da se ovime spriječi daljnja diskriminacija – prokomentirao je Mirando Mrsić.
Još čekamo odgovor na pitanje što će učiniti Vlada i kakvo će rješenje predložiti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava?
Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, procjenjuje da isplata zaštitnog dodatka državu godišnje stoji oko dvije milijarde kuna. Kada se sličan problem pojavio prije sedam godina s ljudima koji su 2002. godine bili u dobi od 40 do 50 godina, (mogli su birati hoće li ostati samo u prvom stupu ili će 5 posto doprinosa uplaćivati u drugi stup), tadašnja premijerka Jadranka Kosor toj je generaciji omogućila da se vrate u prvi stup. Dosad još nijedna institucija nije objavila koliko je dobrovoljnih osiguranika vraćeno u prvi stup i koliko je novca prebačeno u proračun, no kako se radi o desecima tisuća ljudi, vjerojatno su u pitanju stotine milijuna kuna. Svaki osiguranik drugog stupa upoznat je s iznosom uplata na svom računu, kao i s iznosom prinosa ostvarenim ulaganjem tih sredstava. Povratnicima u prvi stup prinos na ušteđena sredstva ne ulazi u izračun mirovine, već taj novac postaje prihod proračuna, odnosno državnog mirovinskog fonda.
Strojovođe već lobiraju
U situaciji kad im je mirovina smanjena za najmanje četvrtinu, strojovođama bi, kažu, i takvo rješenje bilo dobro pa su već krenuli lobirati da se na njih primijeni rješenje iz 2015. godine kao i za invalidske umirovljenike, gdje se štednja iz drugog stupa po sili zakona prebacuje u prvi stup u trenutku umirovljenja. Taj bi vatrogasni potez riješio problem osiguranika s beneficiranim stažem, no ne i visinu buduće mirovine za milijun ostalih osiguranika 2. stupa koji će se naći pred zidom, počev od 2019. godine!
Ne promijeni li se ništa, okvirni izračun Miranda Mrsića pokazuje da će osoba s prosječnom plaćom (nastavnik u školi recimo) koja danas ima 60 godina, a uključila se u sustav 2. mirovinskog stupa, imati mirovinu 2690 kuna mjesečno. Kad bi se i na nju primijenio dodatak, mirovina bi bila 3267 kuna mjesečno – 577 kuna više.
– Za toliko će ta osoba biti zakinuta – upozorava bivši ministar Mrsić.
U RH je postalo normalno da onaj koji odradi 40 godina i više, ima najmanju mirovinu .