Predloženim izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje su upravo u javnoj raspravi profitiraju lokalni čelnici jer se, kako je i bilo najavljeno, sprečava da vijeća i skupštine olako na proračunima ruše gradonačelnike, načelnike i župane.
Dva puta po pet godina
Ministarstvo uprave sad predlaže da se ruše samo lokalni parlamenti ako ne usvoje proračun koji je predložio lokalni čelnik (dosad su na prijevremene izbore išle i skupštine/vijeća i lokalni šefovi), a gradonačelnike, načelnike i župane po novom prijedlogu moglo bi se rušiti tek ako ni novoizabrana predstavnička tijela u roku tri mjeseca ne prihvate njihove proračune. Predložene izmjene zakona ne predviđaju adekvatnu protutežu lokalnim šerifima koji, usvoji li se takav zakon, postaju praktički nesmjenjivi faraoni. Jedini pravi balans bio bi da se lokalnim čelnicima ograniče mandati, ali da se oni kompromisno s četiri produlje na pet godina po mandatu. Iako Ministarstvo uprave nije takav prijedlog stavilo u zakon, ipak mu nisu neskloni. Budući da vladajući HDZ ima najveći broj lokalnih čelnika, upravo su u toj stranci i najveći otpori ograničavanju mandata, pa ne čudi da ministar uprave Kuščević to nije predložio u izmjenama zakona. No stječe se dojam da im nije nesklon, pa poručuje da će Ministarstvo uprave razmisliti i o ograničavanju mandata ako to bude predloženo u javnoj raspravi. Ministar nije nesklon ni spajanju predsjedničkih izbora s lokalnima, ali stručnjaci iz Državnog izbornog povjerenstva upozoravaju da održavanje različitih vrsta izbora istog dana zahtijeva promjenu više zakona.
Po sadašnjim rješenjima, navode, npr. isti birački odbor ne može provesti predsjedničke i lokalne izbore. Izvori bliski Ministarstvu uprave navode da bi se spajanjem tih izbora (što bi bilo moguće 2024. godine u prosincu) uštedjelo oko sto milijuna kuna. No od spajanja izbora, što se nameće kao rješenje ako bi se čelnicima mandat produljio na pet godina, važnije je da se lokalnim šefovima ograniče mandati. Vrlo vjerojatno bi to bila dva mandata, dakle deset godina. Neposredni izbor gradonačelnika, načelnika i župana već je lokalnim čelnicima donio veliku moć, ali taj model, pokazala je analiza dr. Ivana Koprića, nije ostvario očekivanja o većoj izlaznosti birača, većoj participaciji građana u politici itd.
Vladaju i 20 godina
U Hrvatskoj nije rijetkost da gradonačelnici vladaju i dulje od 20 godina (toj brojci je blizu zagrebački gradonačelnik Bandić, a zaokružio ju je riječki Obersnel) i u tom periodu stvore svoju mrežu koristeći gradske resurse, pa izbori više nisu pitanje hoće li oni biti izabrani, nego samo potvrda njihova postojanja...
Samo da je sudstvo neovisno i radi svoj posao svi šerifi bili bi u zatvoru na dugo godina i pazili da im sapun ne ispadne prilikom tuširanja.