Zakoni o ćirilici ipak se ne donose po hitnoj proceduri

Saborski odbor za Ustav podržao je prijedlog izmjena Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH te Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi kojima se omogućuje raspuštanje predstavničkih tijela koja gradske i općinske statute ne usklade sa zakonskim pravima nacionalnih manjina. Ta odluka donesena je jednoglasno, s time da na sjednici nije bilo predstavnika HDZ-a ni HDSSB-a. Ipak, ti zakoni očito se neće mijenjati po hitnoj proceduri kako je to prvotno planirala Vlada, budući je Odbor za Ustav predložio da zakoni ipak idu u dva čitanja, a ministar uprave Arsen Bauk rekao je da je Vlada spremna na to pristati budući je za izmjene jednog od ta dva zakona potreba dvotrećinska većina pa je interes postići konsenzus s oporbom.

Kako bi se otklonile i sumnje kakvom većinom treba donijeti Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, Odbor je donio i zaključak kojim objašnjava kako je taj zakon donesen dvotrećinskom većinom, pa se tom većinom treba i mijenjati.

Ministar uprave Arsen Bauk podsjetio je da je Ustavni sud u kolovozu prošle godine, odlučivajući o ustavnosti referendumskog pitanja o ćirilici, naložio Vladi da u roku od godinu dana izmjeni Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i utvrdi pravne mehanizme za slučajeve kada lokalna predstavnička tijela odbijaju uskladiti statute gradova i općina sa zakonskim pravima nacionalnih manjina. Tada je Ustavni sud zadužio i Gradsko vijeće Vukovara da u statutu grada odredi područja na kojima će se postaviti ploče s natpisima na hrvatskom i srpskom jeziku, odnosno na latinici i ćirilici.
- Sve priče da je članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pravni temelj da se Vukovar izuzme od dvojezičnosti pokazale su se netočnima, jer je Ustavni sud ukinuo tu odredbu statuta – dodao je Bauk odgovarajući na ranija tumačenja HDZ-a kako Vlada ne vodi brigu o tom članku.
Izmjenama ovih zakona, podsjetimo, predviđa se da jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da u njima više od trećine stanovništva čine pripadnici neke nacionalne manjine, moraju u roku od 6 mjeseci od ispunjenja tog uvjeta u svojim statutima predvidjeti ravnopravnu službenu uporabu jezika te manjine na svom području. Ukoliko to ne naprave, raspustit će se predstavničko tijelo te jedinice lokalne samuprave. Ako općina, grad ili županija statutom urede uporabu jezika i pisma nacionalne manjine protivno odredbama zakona, prvo će dobiti upozorenje, a ukoliko i nakon toga u određenom roku ne postupe po zakonu, i tada će se raspustiti njihovo predstavničko tijelo.

Ministar Bauk je objasnio da u tom slučaju raspuštanja predstavničkog tijela Vlada imenuje povjerenika koji će biti ovlašten donijeti potrebne izmjene statuta općine, grada ili županije.
- Reakcije iz Vukovara na ove izmjene zakona nisu potrebne jer Gradsko vijeće ima još mjesec dana za urediti uporabu jezika nacionalnih manjina u Statutu – podsjetio je Bauk na odluku Ustavnog suda iz lanjskog kolovoza.

SDSS-ov Milorad Pupovac osvrnuo se na rasprave kojima se u javnosti problematizirala potrebna većina za donošenje ovog zakona.

- Pitanje kako Sabor treba odlučivati, dvotrećinskom ili običnom većinom, mi smatramo opasnim i po namjeri i po konzekvancama. Naime, vidimo da se na mala vrata želi uvesti deregulacija prava manjina, i to je kontinuitet nekih stranaka koje žele otvoriti prostor da se umanje prava nacionalnih manjina. Svaki pokušaj da se odlučuje drugačije nego dvotrećinskom većinom bio bi suprotan Ustavu i zakonu – tvrdi Pupovac koji je suglasan da nema potrebe da se zakoni donose po hitnom postupku jer ima dovoljno vremena da ih se donese.
- Ako kolege iz HDZ-a ovdje ne žele sjediti, a u Gradskom vijeću Vukovara, u komisiji za izradu statuta ne žele imati pripadnike srpske manjine, onda je to loš znak. Onda to znači da vodeća oporbena stranka odustaje od politike koju je sama promovirala od 2002. do 2011. godine. A to je onda loš znak – komentirao je i Pupovac činjenicu da nema nikoga iz HDZ-a na sjednici.
Odbor za Ustav danas je, kao predlagač, u drugo čitanje uputio i izmjene Zakona o referendumu, u kojem je ključna novost da će se ipak dozvoliti prikupljanje potpisa na ulicama i trgovima, umjesto u uredima državne uprave kako je to prvotno planirano.
- Odredbu o prikupljanju potpisa ne donosimo zbog politike i političara, nego zbog građana. ako javnost nije za to da se potpisi skupljaju u uredima državne uprave, onda imamo obvezu to promijeniti – objasnio je Grbin dodavši kako se potpisi neće moći prikupljati vjerskim, obrazovnim i zdravstvenim institucijama, u prostorima državne i javne uprave...

Laburist Dragutin Lesar podsjetio je da je prilikom prikupljanja potpisa za neku od posljednjih referendumskih inicijativa u Splitu lokalna samouprava odredila samo četiri mjesta za to. Zato predlaže da se odredi da broj mjesta za prikupljanje potpisa ne može biti manji od broja biračkih mjesta u toj jedinici, a da je onda na organizatoru referendumske inicijative da sam odluči na koliko će mjesta unutar te odobrene brojke prikupljati potpise.

>> Započelo još jedno suđenje za razbijenu dvojezičnu ploču