Upozoravajući na manjkavosti Zakona o sjemenu saborski zastupnici iz kluba HSS-a i HSU-a na današnjoj su konferenciji za medije upozorili na tri problema, a prvi je problem što taj Zakon ide na ruku dorađivačima sjemena, a ne poljoprivrednim proizvođačima.
HSS-ov Željko Lenart, inače i sam poljoprivredni proizvođač, istaknuo je kako dorađivači sjemena žele preuzeti i onaj zadnji dio sjemena koje su naši poljoprivredni proizvođači sebi ostavili kako bi imali jeftiniju sjetvu te da dorađivači jedini žele zarađivati na sjemenskom materijalu.
- "Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” pojam je koji se uvodi u ovom Zakonu pa sjeme koje se uzme s poljoprivrednog gospodarstva mora proći postupak dorade i kod dobavljača mora biti upisano kao dorađivačevo. Ako poljoprivrednik želi posijati svoje sjeme mora ga spremiti nakon žetve, zatim transportirati kod nekog od dorađivača, kojih ima vrlo malo i loše su raspoređeni u Hrvatskoj. Transport košta značajan iznos, dorada i certifikacija koštaju toliko da nijedan poljoprivredni proizvođač neće ulaziti u taj trošak jer je veći od kupnje certificiranog sjemena - kazao je Lenart upozorivši da se tako poljoprivredni proizvođači tjeraju u sivu zonu.
Pritom je naveo i primjere soje i pšenice, gdje će poljoprivredni proizvođači biti natjerani da nužni dio sjemena do sjetvene norme kupuju, a za preostali dio da siju svoje sjeme koje neće ići na doradu. Nitko neće moći dokazati da su oni posijali svoje sjeme jer su zadovoljili zakonsku normu. Opet će proizvođači sijati svoje sjeme, ali ovaj će put biti u sivoj zoni.
- Ovaj Zakon želi se progurati pod krinkom povećanja produktivnosti poljoprivredne proizvodnje. Nikome od nas proizvođača nikada nije u interesu posijati loše sjeme i imati loš prinos. Svake godine kada otvorim vrećicu sjemena soje i sipam je u sijačicu zažalim što nisam uzeo svoje sjeme od prošle godine i posijao ga - istaknuo je HSS-ov zastupnikdodajući kako je kvaliteta sjemena loša te da niti jedan poljoprivredni proizvođač nije uspio dokazati štetu koja mu je nastala sjetvom lošeg sjemena.
Kako je rečeno u nastavku konferencije, druga stvar koja je problematična u Zakonu jest to što dorađivači jednostavno nemaju odgovornost za ono što rade.
- Za kvalitetu sjemena odgovoran je dobavljač koji ga prvi stavlja na tržište Hrvatske. Za kvalitetu sjemena nije odgovoran dorađivač i onaj koji ga je certificirao, već onaj koji ga prodaje - upozorio je Lenart.
Naveo je kako je sjeme paprike koje on koristi proizvedeno na Tajlandu, pakirano u Nizozemskoj, a tvrtka u Hrvatskoj ga prva stavlja na tržište i odgovorna je za kvalitetu sjemena, iako trgovac u Hrvatskoj to sjeme nije niti vidio niti pakirao niti zna što je unutra.
A, kako se moglo čuti, treći je problem što poljoprivredni proizvođači mogu proizvesti sjeme, certificirati ga, doraditi u pogonima koji to rade, ali ga ne mogu prodavati.
- Pitanje je - zbog čega je to tako ako je to sjeme prošlo sve faze koje je prošlo i sjeme koje dorađivač prodaje. Stare sorte se mogu sijati i po ovom Zakonu, jedino se njihovi plodovi ne mogu stavljati na tržište. To je problem s kojim se susreću povrtlari. Svatko od nas ima neke svoje sorte koje čuva i uzgaja sjeme kakvog nema certificiranog na našem tržištu - kazao je Željko Lenart te upitao zašto seljaci moraju uvijek biti u sivoj zoni.
- Poljoprivredni proizvođači, a i sve udruge koje su se podigle na noge da bi spriječile donošenje ovakvog Zakona, žele raditi po zakonu. Žele da sve bude kontrolirano i kvalitetno. Žele da imamo naše sorte s kojima možemo izaći na tržište jer su hibridne sorte nešto što možete kupiti bilo gdje u svijetu i bilo gdje posijati - poručio je Lenart.
HSS-ov Silvano Hrelja istaknuo je potom kako Lenart, kao poljoprivredni proizvođač, shvaća koje su problematične točke Zakona o sjemenu koji se pokušava progurati.
- Interes poljoprivrednog proizvođača je iznad svih interesa, a to je da ima svoje kvalitetno sjeme. Pozivam birokraciju resornog ministarstva da prestane voditi brigu oko interesa samo pojedinih grupacija i da prestane biti “euro uvlakač” jer nas na donošenje ovakvog zakona EU još uvijek ne tjera - poručio je na kraju Silvano Hrelja.
>> VIDEO Potres zatresao zgradu tijekom sjednice Vlade - Banožić nastavio čitati, a Plenković kazao: Osjetili smo potres
Velike korporacije zele vladati svime a posebno nasom hranom.