Zapad ujedinjen u osudi Rusije, na istoku gotovo 80 posto ljudi Moskvu vidi kao partnera i saveznika

Gotovo godinu dana nakon što je počeo ruski rat protiv Ukrajine, studija thintanka Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) pokazuje kako je zapad ujedinjeniji nego ikada u stavu prema ratu, ali je razotkrio i sve veći jaz zapada s ostatkom svijeta koji definira moguće obrise budućeg globalnog poretka, piše Guardian. Studija koju je proveo thinktank Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) ispitala je mišljenja u devet država članica EU-a, uključujući Francusku, Njemačku i Poljsku, te u Britaniji i SAD-u, kao i u Kini, Rusiji, Indiji i Turskoj .

Otkrio je oštre geografske razlike u stavovima prema ratu, demokraciji i globalnoj ravnoteži snaga, rekli su autori, sugerirajući da bi ruska agresija mogla biti povijesna prekretnica koja označava pojavu "postzapadnog" svjetskog poretka. "Paradoks ukrajinskog rata je da je zapad i ujedinjeniji, ali i manje utjecajan u svijetu nego ikad prije", rekao je Mark Leonard, direktor thinktanka i koautor izvješća, temeljenog na anketi provedenoj prošlog mjeseca.

Timothy Garton Ash, profesor europskih studija na Sveučilištu Oxford, koji je također radio na studiji, nazvao je nalaze "iznimno otrežnjujućim". Istraživanje je pokazalo da je rat transatlantskom zapadu dao jedinstvo i svrhu, rekao je. Međutim, "potpuno nije uspio uvjeriti u isto ostale velike sile, poput Kine, Indije i Turske". Lekcija je jasna, kaže Ash: "Hitno nam je potreban novi narativ koji je zapravo uvjerljiv zemljama poput Indije, najveće svjetske demokracije."

VIDEO Bubalo: 'Smatrao sam Putina faktorom stabilnosti koji je trebao svijetu'

Video: VL

Istraživanje je pokazalo da su zapadnjački pogledi na Rusiju očvrsnuli u protekloj godini. Velika većina u Britaniji (77%), SAD-u (71%) i devet država EU-a (65%) smatra Rusiju "protivnikom", s kojom je njihova zemlja u konfilktu, ili u konkurenciji kao "suparnika". S druge strane, samo 14% u SAD-u, 15% u devet ispitanih država EU-a i 8% u Britaniji smatra Rusiju "saveznikom" koji dijeli njihove interese ili "nužnim partnerom". Zapadni ispitanici bili su jednako negativni u opisivanju Rusije.

Zamoljeni da odaberu dva od 10 predloženih opisa, u SAD-u 45% odnosno 41% ispitanika u anketi odabrali su "agresivan" i "nepouzdan", zajedno s 48% i 30% u devet zemalja EU-a i 57% i 49% u Britanija. U devet anketiranih zemalja EU-a, prosječno je 55% ljudi za nastavak sankcija protiv Moskve, čak i nauštrb vlastite ekonomske štete. Štoviše, u usporedbi sa sličnom anketom prošlog ljeta, ruski rat protiv Ukrajine sada više ljudi u zapadnom savezu vidi kao borbu za zađštitu demokracije i vlastitu sigurnost, navodi ECFR.

U SAD-u je 36% ispitanika reklo da je potpora Ukrajini uglavnom vođena potrebom da se obrani američka demokracija, dok je prevladavajući stav u Ujedinjenom Kraljevstvu (44%) i među devet EU (45%) bio da je potpora Ukrajini bila i obrana vlastite sigurnosti. Više ljudi u Europi (44% u Britaniji, 38% u EU 9) vjeruje da bi Ukrajina trebala vratiti sav svoj teritorij, čak i po cijenu duljeg rata, a manje (22% i 30%) želi da rat što prije prestane što je više moguće, čak i ako to znači da će Ukrajina ustupiti zemlju Rusiji.

Međutim, odgovori anketiranih u ne-zapadnim zemljama bili su vrlo različiti. Velik broj ljudi u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%), na primjer, rekao je kako smatra da je Rusija "jača" ili "jednako jaka" kao prije rata. Oni Moskvu uvjerljivo vide kao strateškog “saveznika” i “nužnog partnera” svoje zemlje (79%, 79%, 69%). Slično tome, mnogo više (41% u Kini, 48% u Turskoj i 54% u Indiji) željelo je da rat završi što je prije moguće, čak i ako bi to značilo da će Ukrajina ustupiti teritorij, dok samo 23%, 27% i 30% misli Ukrajina bi trebala vratiti svoju zemlju čak i po cijenu duljeg sukoba.

Bilo je i mnogo više skepticizma o motivima zapada. Manje od četvrtine anketiranih u Kini i Turskoj, na primjer, i samo 15% u Rusiji, vjeruje da zapad podržava Ukrajinu radi obrane vlastite sigurnosti ili demokracije. Gotovo dvije trećine ruskih ispitanika (64%) reklo je da je SAD "protivnik", dok je 51% i 46% reklo isto za EU i UK. U Kini je 43% SAD doživjelo kao suparnika, 40% je to reklo za UK, a 34% za EU.

VIDEO Strašne snimke razaranja u Mariupolju: Rusi su ih nemilosrdno granatirali sve dok grad nije pao

Video: MARIUPOL CITY COUNCIL/REUTERS

Mnogi izvan Zapada predviđaju da će liberalni poredak pod vodstvom SAD-a prepustiti drugome globalnu dominaciju tijekom sljedećeg desetljeća, pri čemu predviđaju da će Zapad postati tek jedna globalna sila među njih nekoliko. Samo 7% u Rusiji i 6% ljudi u Kini smatra da će SAD biti dominantan za 10 godina. U Europi i SAD-u, međutim, mnogi (29% u Britaniji, 28% u EU 9 i 26% u SAD-u) predviđaju novi bipolarni svijet dvaju blokova predvođenih SAD-om i Kinom. U Indiji je, na primjer, 87% ispitanika reklo da SAD smatra "saveznikom" ili "partnerom", dok 82% misli isto o EU, 79% o Rusiji i Britaniji, a 59% o Turskoj. Samo je Kina viđena kao "suparnik" ili "protivnik" (75%).

"Mnogi ljudi na zapadu vide nadolazeći međunarodni poredak kao povratak bipolarnosti tipa hladnog rata između zapada i istoka, demokracije i autoritarizma", rekli su autori studije. “Ali ljudi u tim zemljama sebe vide vrlo različito.” Zapad će morati živjeti, rekli su, s “neprijateljskim diktaturama poput Kine i Rusije”, ali i s neovisnim silama poput Indije i Turske. Oni ne “predstavljaju neki novi treći blok” niti čak dijele zajedničku ideologiju, ali niti su “spremni prilagođavati se hirovima i planovima supersila”. „Umjesto da od njih očekujemo da podupru napore Zapada da obrane blijedi posthladnoratovski poredak, moramo biti spremni surađivati s njima u izgradnji novoga" – zaključuju autori studije.