Novim rebalansom Vlada nastavlja staru praksu – proračunska rupa se krpa, a reforme se ne provode. Kako će se zakrpati, nijedan ministar još nije otkrio. Opiru se rezovima, ali na koncu će morati popustiti. Poručio im je to i premijer Zoran Milanović. Vlada je u pet mjeseci uštedjela dva posto na masi plaća i pet posto na nabavi robe i usluga. Ipak, analitičari su upozoravali da te uštede moraju biti barem 10 posto.
No, upravo su to dvije stavke koje i dalje ostavljaju prostora za uštedu, jer ostalo je gotovo sve isplanirano i potrošeno. Ministar financija predlaže smanjenje plaća u državnim i javnim službama za one čija plaća prelazi iznos od 10 tisuća kuna, uz neke izuzetke, a na čemu bi se moglo uštedjeti oko 30 milijuna kuna. Dakle, to neće pomoći, kao što ni do sada nije pomogao veći PDV u turizmu, veći doprinos u zdravstvu, prebacivanje dijela dobiti državnih tvrtki u proračun kao i dijela novca iz drugog stupa.
Dodatna je briga što je bez obzira na blagi rast prihoda u pet mjeseci podbacio najvažniji prihod od PDV-a, te je na osnovi tog poreza prihod u 6 mjeseci manji za 1,5 milijardi kuna, a plan je bio plus od milijarde. Zašto je do toga došlo, iz Ministarstva još nema odgovora. No zato nezavisni analitičari, među kojima i Velimir Šonje, smatraju kako je riječ o efektu ulaska naše zemlje u EU – jer se velik dio artikala sada kupuje izvan zemlje, a PDV se ne obračunava više pri uvozu, nego u trenutku potrošnje. Jedan dio odnosi se i na slabiju potrošnju, prije svega zbog lošije turističke sezone. Na rashodnoj strani troši se više, a velik pritisak imalo je povećanje javnog duga, koje je povećalo izdatke za kamate, a i prvi se put moramo brinuti o izdvajanju novca za proračun EU. Deficit će, procjenjuje analitičar Željko Lovrinčević, biti opet oko 18 milijardi kuna, daleko više od planiranih 13,6 mlrd.
Što je i jasno, jer je u pola godine već na oko 10 milijardi. Rebalansom će se prividno riješiti situacija, obavit će se novo zaduženje, a dio obveza, kao i lani, prebaciti na sljedeću godinu. A nakon toga situacija je upitna jer će rasti kamate na stranim tržištima kapitala, pa ni zaduženje neće više biti jeftino.
>> 'Nismo siromašni i bijedni, nego trošimo na krive stvari'
Lidija i Marko, vi niste iz Hrvatske pa ne znate da se hrvatski veli ... odupirati se ... a ne kako vi to srpski nama podmicete ... opiru se ...