Zaštićene ptice preko granice nose u čarapama

Krijumčarenje životinja u Hrvatskoj, i nakon ulaska u Europsku uniju, i dalje je unosan posao. Talijanski lovci postali su neprijatelji broj jedan za zaštitnike prirode te ptica pjevica i močvarica. Krivolov je najrašireniji u Slavoniji, oko rijeka Save i Drave te u dolini Neretve, gdje uz pomoć domaćih krivolovaca love uz upotrebu zabranjenih sredstava poput vabilica i lažnih mamaca. Ptice poput češljugara ili lastavice zatim krijumčare u Italiju, gdje zbog svog ukusnog mesa postaju ekskluzivne delicije u elitnim restoranima, a porcija stoji i po nekoliko stotina eura.

Na meti i egzotične vrste

– Krijumčarenje preko graničnih prijelaza obavlja se u džepovima i rukavima jakni i kaputa, čarapama i raznim posudama, a najčešće je na Bajakovu te na nekoliko graničnih prijelaza s BiH. Osim u gastronomske svrhe, ukrasne životinjske vrste često se krijumčare i kao svojevrsni suveniri, a ptice i ribice hvataju se žive za držanje u kući – kaže naš izvor blizak inspekciji zaštite okoliša i prirode. Osim domaćih ptica, koje krivolovci odstrijele u slavonskim šumama pa onda voze na tržište zapadne Europe, na meti krijumčara su i zaštićene egzotične vrste. Neke od zaplijenjenih i oduzetih ptica udomljene su u Centru za zbrinjavanje zaštićenih životinja u Ruščici. Pored onih koje su oduzete na Carini, u azilu obitelji Milec primaju i ilegalno držane zaštićene životinje te ljubimce o kojima se vlasnici više ne žele ili ne mogu brinuti. Lani je ondje dopremljen veći broj zaštićenih aratinga i papiga žako te čak 280 kornjača, čančara i riječnih, koje je krijumčar na granici sa Srbijom pokušao prošvercati u prtljažniku svojeg kombija. Ljetos su bile u Ruščici, a jesenas su većinom prevezene u Zagreb jer im zbog prevelikog broja nije bilo moguće osigurati odgovarajući smještaj u zimskom razdoblju.

Dosta ih ugine

– Kada ih dovedu u naš azil, krijumčarene životinje obično budu u jako lošem stanju, a dosta ih ugine i prije zapljene od dehidracije, gušenja i šoka na putu. Preživjele nastojimo zbrinuti na najbolji mogući način – kaže Barica Milec iz Centra u Ruščici.