Zašto bi Rumunjska mogla uzdrmati NATO

Rumunjska je ozbiljna vojna sila, a rizik da Călin Georgescu, kandidat koji je skeptičan prema NATO-u i sklon Rusiji, postane predsjednik iduće nedjelje izaziva zabrinutost među saveznicima. Ova zemlja s 19 milijuna stanovnika članica je NATO-a već dva desetljeća i domaćin je zračne baze koja se širi kako bi postala najveća NATO-ova baza u Europi.

Graniči s Ukrajinom, gleda preko Crnog mora na Krim, koji je pod okupacijom Rusije, poslala je oružje i municiju u Kijev i domaćin je američkog raketnog obrambenog sustava Aegis Ashore u Deveselu, na jugu Rumunjske, gdje su smještene rumunjske i američke snage. No, Georgescu kritizira te međunarodne veze. Nazvao je rakete u Deveselu nacionalnom "sramotom", zalagao se za ukidanje rumunjske pomoći Ukrajini i pozvao na "rusku mudrost" u oblikovanju vanjske politike.

Iako Georgescu inzistira da ne želi povući Rumunjsku iz NATO-a, njegova pozicija izaziva zabrinutost. Ako bi to želio, bio bi suočen s teškim izazovom jer krajnja desnica nema većinu u parlamentu, a prema nedavnom istraživanju, 88 posto Rumunja podržava članstvo u savezu. No, prema rumunjskom političkom sustavu, predsjednik je šef države, vrhovni zapovjednik oružanih snaga i odgovoran za vanjsku politiku. Imati predsjednika koji sumnja u NATO moglo bi uzrokovati velike probleme za savez; Georgescu bi mogao slijediti primjer mađarskog premijera Viktora Orbána i postati prokremljanski destabilizator unutar NATO-a.

Radikalna politička promjena u Bukureštu mogla bi oslabiti rumunjsku ulogu kao jednog od glavnih regionalnih sigurnosnih čimbenika u savezu. Rumunjska je jedan od najvećih potrošača u NATO-u, koristi borbene avione F-16, kupuje tenkove M1 Abrams iz Amerike i planira otvoriti jednu od najvećih zračnih baza u NATO-u. Također je slala vojnike u Irak i Afganistan.

Ta rastuća vojna moć temelji se na više od dva desetljeća brzog ekonomskog rasta koji je transformirao zemlju iz balkanske siromašne nacije u sve bogatiji narod, koji je čak premašio starog rivala Mađarsku prema BDP-u po glavi stanovnika. "Uloga Rumunjske se jako promijenila u posljednjih 20 godina otkako je postala članica NATO-a, a zemlja je poduzela korake prema tome da postane pružatelj sigurnosti, a ne samo potrošač sigurnosti", rekla je za Politico Anca Agachi, politička analitičarka u RAND think tanku.

Od punopravne ruske invazije na Ukrajinu prije gotovo tri godine, Rumunjska je poslala oružje, uključujući sustav protuzračne obrane Patriot, te pomogla u preusmjeravanju međunarodne pomoći u Kijev. Također graniči s Crnim morem – gdje Rusi napadaju civilne brodove i postavljaju mine. Ruski dronovi prošli su kroz rumunjski zračni prostor na putu prema Ukrajini, a fragmente dronova pronašli su na rumunjskom teritoriju. "Blizina Ukrajine postavila je Rumunjsku kao ključnog logističkog partnera", rekao je Antonia Colibasanu, geopolitička analitičarka iz Rumunjske, dodajući da je Rumunjska također centar za obuku ukrajinskih pilota F-16.

U sklopu NATO-ove strategije odvraćanja, čelnici NATO-a složili su se u ožujku 2022. uspostaviti četiri dodatne multinacionalne borbene skupine duž istočnog ruba saveza, uključujući onu pod vodstvom Francuske u Rumunjskoj. Postrojba stacionirana u Cincuu bit će unaprijeđena u brigadu od 4.000 vojnika do sljedeće godine. Uključuje trupe iz Belgije, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Poljske, Portugala i SAD-a. Osim raketne obrane u Deveseluu, Rumunjska namjerava potrošiti 2,7 milijardi dolara pretvarajući svoju zračnu bazu Mihail Kogălniceanu u jedan od najvećih objekata NATO-a . Nakon što nadogradnje budu dovršene 2030., Kogălniceanu će ugostiti više od 10.000 vojnika i civila, od kojih će neki biti premješteni iz američke baze Ramstein u Njemačkoj.

Trenutno, Bukurešt izdvaja 2,25 posto svog BDP-a za obranu, što je iznad NATO-ova cilja od dva posto, a planira povećati vojnu potrošnju na 2,5 posto sljedeće godine, te na tri posto do 2026. godine. "Treba nam pet do deset godina da dovedemo trupe i sposobnosti na razinu potrebnu za reakciju i obeshrabrivanje bilo kakvog rata", rekao je Iulian Chifu, predsjednik Centra za prevenciju sukoba i rano upozoravanje u Bukureštu i bivši vladin savjetnik za međunarodnu sigurnost. Rumunjska također ovisi o drugim zemljama za modernizaciju svojih oružanih snaga i trenutačno kupuje 32 borbena zrakoplova Lockheed Martin F-35 Lightning iz SAD-a, kao i  sustave protuzračne obrane Patriot i sustave M142 HIMARS.

FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije