Ovo kod nas je luk i voda, a ne Crni petak. Već se tjednima reklamiraju veliki popusti od 20 ili 30 do 70, 80 i 90 posto, a znamo iz prijašnjih godina da tih najvećih popusta ima jako malo, a i to što ima, ljudi ne bi ni kupili. Nije to ni izdaleka kao u SAD-u, gdje su na Crni petak redovi i gužve pred trgovinama, a zbog velikih sniženja dogodi se da se i potuku, bilo je čak i smrtnih slučajeva. Tamo su popusti doista jako visoki – kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Nemaju kome vratiti robu
Posljednji petak u studenom u konzumerskom je svijetu poznat i kao Black Friday, Crni petak, kada trgovci nude popuste i ne ograničavaju se pritom na samo jedan dan, Crni petak postaje Crni vikend, pa Crni tjedan, a na kraju će ispasti Crni studeni. A nakon studenoga zna se što slijedi. Još veća potrošačka groznica, u koju je Crni petak samo uvod. U Velikoj Britaniji provedeno je zanimljivo istraživanje, a rezultati kod nas mogu biti samo lošiji, nikako bolji.
– Britanska udruga potrošača Which napravila je analizu Crnog petka u Velikoj Britaniji. Analizirali su cijene 214 proizvoda u sedam velikih trgovačkih lanaca, uključujući Amazon. Ispostavilo se da je 98 posto proizvoda bilo jeftinije ili na istoj razini šest mjeseci prije Crnog petka nego na sam taj dan. Dakle, sniženja nije zapravo ni bilo, no prevladala je ta euforija Crnog petka i uvjerenje ljudi da kupuju nešto povoljno. Pa kupuju – kaže Knežević i poziva na oprez jer ove godine od 5. rujna imamo dvojno iskazivanje cijena, koje moraju biti u kunama i eurima, a trgovac mora iskazati i najnižu cijenu proizvoda u posljednjih 30 dana.
To je novina u Zakonu o zaštiti potrošača koji je na snazi od sredine ove godine, a uvedena je da se spriječi da trgovci dva-tri dana ili tjedan dana prije početka sniženja podignu cijene, pa ih na početku sniženja vrate na početnu cijenu. Tako kupac i ne zna je li što uštedio.
– Pojavilo se jako puno internetskih stranica s poznatim proizvodima po niskim cijenama, nude se velika sniženja, a često se radi o prijevarama jer nema podataka o trgovcu, ne zna se kome se može vratiti roba i kako se vraća novac. Najčešće se i ne vraća. Kada dođe sasvim druga roba od one koju su kupci naručili, nemaju je kome vratiti jer nemaju adresu. Znaju ostati i bez robe i bez novca. Vidim i da ljudi puno kupuju preko Facebooka, a ne bih savjetovala kupnju preko društvenih mreža, nego samo preko provjerenih stranica trgovaca. Ljudi fotografiraju bankovne kartice i daju podatke jer nasjednu na prijevaru. Inspektori kažu da je lani bilo puno prijevara, a može se očekivati da će ih ove godine biti još i više – smatra Knežević.
Kupci se najviše žale na "pumpanje" cijena prije Crnog petka koje se onda "spuste". Novi je zakon prema Europskoj direktivi to prepoznao kao problem. Trgovac mora na mrežnoj stranici imati naveden naziv i adresu, telefonski broj i e-adresu, kao i informacije o dostavi robe, pravu na reklamaciju i povrat robe. Crni petak trebao bi, napominje, trajati jedan dan kao najava za popuste u prosincu. No, sve se oduljilo.
– Vidim da se na web stranicama već odavno reklamiraju, a na plakatima piše čak 90 ili 80 posto, no vrlo malo toga je sniženo toliko, većina je 20 do 30 posto. Ne kažem da je sve tako, ali većina jest. Kupci bi trebali prije pogledati cijenu, pa usporediti jesu li sada doista snižene – veli.
Trgovci koriste priliku da se na Crni petak riješe robe koju već dulje vrijeme ne uspijevaju prodati.
– Pa i idućeg će se mjeseca, kad počne zimsko sezonsko sniženje, svašta izvući na police, većinu onoga što ljudi ne žele kupiti. Apeliramo da se kupuje ono što nam stvarno treba, a ne impulzivno jer je, eto, sniženo. Ionako imamo previše otpada s kojim ne znamo kamo. Ne treba onda još nepotrebno stvarati nove količine – smatra Knežević.
Na terenu će na Crni petak biti stotinjak inspektora.
Oprez prilikom konverzije
Proteklih dana provedeno je šezdesetak nadzora i utvrđeno desetak nepravilnosti. Najčešće se kontrolira isticanje cijena, gdje je i najviše nepravilnosti, i moguća nepoštena poslovna praksa prema potrošačima. Valja se podsjetiti na fiksni tečaj konverzije koji iznosi 7,54320 i mora se iskazati na dvije decimale. Bilo je, kažu u Potrošaču, već slučajeva da je cijena u eurima ispala viša. Kao i mnoge druge novotarije, Black Friday uvezen je iz SAD-a, gdje se taj naziv uvriježio za dan nakon Dana zahvalnosti i smatra se početkom sezone božićne kupnje. Mnogi uzmu slobodan dan za šoping. Nekoliko je teorija o tome zašto se petak zove crnim, no ni jedna nema veze s time da mnogima padne mrak na oči kad shvate koliko su novca neplanirano potrošili. Onima koji iz nekog razloga propuste Crni petak, nova je prilika već u ponedjeljak, kad nam stiže Cyber Monday, koji su prije 17 godina osmislile marketinške kompanije u SAD-u radi promocije online kupnje iz udobnosti naslonjača.
Nema prodavaonice koja nema natpis Black Friday. Neki ni nemaju popust ili ima tri artikla iz 2019.-te tamo u kutu snižene 5%.