Kolumna

Zašto ismijavati brigu o zdravlju, okolišu i životinjama

Foto: Getty Images
Zašto ismijavati brigu o zdravlju, okolišu i životinjama
17.01.2019.
u 10:12
Statistike govore o značajnom porastu broj vegana i čine desetinu stanovništva u EU.
Pogledaj originalni članak

Čini se da je jedna od najpopularnijih novogodišnjih odluka postati vegan ili vegetarijanac (za manje odvažne). Raste broj celebrity vegana, od Billa Clintona, Beyonce do Terminatora Arnolda Schwarzeneggera koji dodatno doprinose trendu prehrane bez mesa i životinjskih proizvoda.

Koriste se podaci o značajnom rastu broja vegana, primjerice da već čine desetinu stanovništva u Europskoj uniji, ali taj postotak je realno daleko manji jer većina samo djelomično usvaja navike vegana – tko god je pokušao zna koliko teško može biti.

Kao vegan, još uvijek moram objašnjavati kolegici koja slavi rođendan da nije stvar u njezinoj torti već u tome što ne jedem mliječne proizvode, kao izbor dostave hrane imam dva (preskupa) restorana, uzimam suplemente jer vegani ne mogu nadomjestiti B-12 i vječni sam izvor inspiracije zakletim karnivorima kojima sam okružena.

Proizvođači veganske hrane ističu da samo četvrtina onih koji je kupuju su zaista vegani. Naime ljudi, milenijalci posebno, su fleksiterijanci što znači da jedu minimalnu količinu mesa. Na jednog koji uspije u dosljednosti veganstvu dolazi pet onih kojima su steak ili sir ipak previše nedostajali. 
Tri su glavna razloga za ovu vrstu zaokreta u stilu života – briga o vlastitom zdravlju, okolišu i životinjama. Nebrojene studije dokazivale su da je veganstvo uistinu dobro za sva tri navedena polja, ali bi bilo pogrešno zaključiti da veganstvo podrazumijeva zdravlje. Naime, biljojed koji se hrani procesuiranom hranom i šećerom jednako je nezdrav kao i mesojed koji svaki dan jede Big Mac.

Istina je također da sadnja biljaka koje konzumiramo uništava prirodna staništa životinja, dok ogromne količine pesticida zagađuju tlo.

Ono također nije automatizmom ispravan način prehrane jer, baš kao i većina ostalih odluka, sa sobom nosi velika odricanja ako će se pravilno izvesti. A tada uistinu ima dalekosežne posljedice. Tako je Joseph Poor s Oxforda, nakon objavljenih rezultate jedne od najsveobuhvatnijih studija o ishrani, vrlo jasno zaključio da je veganska ishrana vjerojatno “najveći korak ka smanjivanju našeg utjecaja na Zemlju…značajniji od redukcije broja letova ili kupnje električnog auta”. 
Ono što većinu iritira jest činjenica da ćete za vegana uvijek znati da je vegan, reći će to već nakon nekoliko minuta razgovora. I tu jesmo krivi. Ali u obranu svih vegana, propagiranje načina života (jer veganstvo nije samo ishrana) koji je najmanje štetan za prirodu i nas same, trebalo bi biti pohvalno, a ne ismijavano. 
Iako je općepoznato da se novogodišnjih odluka držimo najdulje do veljače, prelazak na veganstvo jedna je od rijetkih koja nije samo površna (iako uvelike utječe na dobar izgled) i kratkoročna, već pozitivno utječe na nas, ali i na okoliš o kojem ovisimo.

VIDEO - Plenković o sukobu s Grmojom

 

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Ironman0105
Ironman0105
17:49 17.01.2019.

Izbaciti me so a pogotovo mlijecne proizvode iz ishrane prvenstveno je nezdravo, ali I nebulozno, jos gore od teorija ravne zemlje ili globalnog zatopljenja.