Zašto je nesretno više od polovice hrvatskih građana

Hrvatska je na dnu ljestvice u Europske unije sa samo 42 posto sretnih građana, a od nas su gore tek Letonija i Bugarska s još manjim postotkom sretnih ljudi. Građane se lani pitalo koliko su bili sretni u posljednjih mjesec dana i Europska unija je u prosjeku prema podacima Eurostata imala 62 posto sretnih građana, 14 posto ih se osjećalo sretno cijelo vrijeme, a 48 posto većinu vremena.

Tračevi i licemjerstvo

Najviše sretnih građana imaju Finska, Belgija, Nizozemska i Austrija, u prosjeku njih 76 posto, pa Luksemburg 74 posto. Psihijatar Ante Bagarić drži da je standard važan, ali veći problem u Hrvatskoj vidi u nečem drugom.

– Sreća i laž su obrnuto proporcionalni, što je u društvu više prijevara, laži, manja je mogućnost da su ljudi sretni. Naše društvo je cajkaško, dvolično, lišeno vrijednosti i pravila što (ni)je dopušteno, ne cijenimo sebe ni druge. Ne možemo ni o čemu ozbiljno razgovarati bez laži. U zemljama Beneluxa i skandinavskim, znam po kolegama koji tamo rade, znaju se pravila i vrijednosti, komunicira se otvoreno licem u lice, i to na duge staze ljude što naciju čini zdravom. Nemamo zdravu individualnu, obiteljsku, radnu i društvenu sredinu, ni precizne informacije i pravila. Sve se vrti oko PR-a i kako o sebi stvoriti bolju sliku i poluinformacija koje se stalno mijenjaju. Nekoj djeci matura je najvažnija stvar na svijetu i ne možemo se igrati s tim hoće li biti pomaknuta ili neće – kaže Bagarić.

Uostalom, zapitajmo se koliko često čujemo tračeve u javnom prijevozu, dok ljudi ispijaju kavu, pa čak i dok se rekreiraju.

– Dvolični, nesretni i neuspješni ljudi zadovoljstvo traže u ogovaranju drugih kojima se lažno smijulje. I ta dvoličnost postala je normalna od obitelji do svih slojeva društva. Ni težnja ljudi da su samo oni najpametniji ne vodi ni uspjehu ni sreći – kaže Bagarić dodajući da loše obrasce ponašanja i to licemjerstvo prenosimo i na djecu.

Financije važne za sreću

Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar, koja se bavi kvalitetom života i srećom, ističe da se ljude u istraživanju pitalo koliko su bili sretni u protekla četiri tjedna, dok ih se kod uobičajenih globalnih procjena pita „koliko se osjećate sretnima“, bez definiranja razdoblja. Ne znamo, kaže, je li se u svim zemljama istraživanje provodilo istovremeno i što se u pojedinim zemljama događalo u ta četiri tjedna prije istraživanja.

– Sreća ovisi i o vanjskim uvjetima, percepciji različitih problema u društvu, povjerenju u državne institucije, i naravno o ekonomskim prilikama pojedinaca i države u cjelini. S podacima o sreći slažu se procjene zadovoljstva financijskom situacijom. Najmanje su financijskom situacijom 2018. godine bili zadovoljni građani u Bugarskoj i Hrvatskoj, a najviše u Finskoj, Nizozemskoj i Švedskoj. Već se godinama vidi trend da su u zemljama Europske unije po različitim indikatorima sreće i životnog zadovoljstva najviše rangirane sjeverne zemlje, osobito skandinavske, a pri dnu su tranzicijske, u koje spadamo i mi. Oporavak gospodarstva, poboljšanje ekonomskih prilika i veće povjerenje u rad državnih institucija trebalo bi nam poboljšati i osobnu sreću – kaže Kaliterna Lipovčan.