Hrana napravljena od crva brašnara i ličinki insekata mogla bi pomoći u borbi protiv "klimatskih promjena" i prehraniti svijet ako se masovno proizvodi i zamijeni meso, pokazalo je istraživanje francuske biotehnološke tvrtke Insect. Tamošnji stručnjaci inzistiraju na tome da proces proizvodnje "mesa" od ličinki insekata koristi samo djelić zemlje i vode i emitira manji ugljični otisak u usporedbi s tradicionalnom poljoprivredom. Pomiješane sa šećerom, bube navodno imaju okus pravog mesa, mogle bi također postati alternativa kobasicama ili piletini.
Za svaki kilogram proteina, Insect koristi 98 posto manje zemlje i emitira 40 puta manje ugljika od govedine. Također koristi 40 puta manje vode od proizvodnje svinjskog mesa.
Uistinu, globalne elite već neko vrijeme promoviraju ideju o hranjenju masa bubama. Prošle je godine Svjetski ekonomski forum promovirao novi plan Europske unije za korištenje crva brašnara u hrani jer će smanjenje potrošnje mesa hranjenjem građana kukcima pomoći u borbi protiv "klimatskih promjena". Budućnost je, čini se, prije ostatka svijeta stigla u zagrebački Studentski centar. Evo neki dan student je u tamošnjoj menzi u juhi od gljiva pronašao crva. Svoj obrok je fotografirao, a na fotografiji je razvidno da je riječ o crvu koji pluta juhom, toliko razvidno da su i kuhari priznali da je posrijedi crv. Male tajne velikih majstora kuhinje ili je nešto drugo posrijedi?
Riječ je o menzi koja po povoljnoj, pristupačnoj cijeni hrani tisuće studenata s gotovo svih zagrebačkih fakulteta koji nemaju roditelje iza ugla pa da između predavanja otrče na ručak, mahom mlade ljude pristigle iz udaljenijih dijelova Hrvatske koji u Zagrebu traže kvalitetnije obrazovanje i šansu za bolji život. Zauzvrat, kao dobar vjetar u leđa, Sveučilište u Zagrebu i Studentski centar servira im "hranjive proteinske obroke" u obliku crva. I nije prvi put.
Ne tako davno, u studenom prošle godine, na društvenim mrežama i portalima osvanula je fotografija pohanog mesa serviranog u studentskom domu Stjepan Radić na kojem su se nalazile tvorevine nalika na crve, ali i vlasi kose. Kasnije je Studentski centar izvijestio da je izvanredni inspekcijski nadzor u restoranu utvrdio da u paniranom odresku nisu bili crvi, nego je bila riječ "o zrncima riže koji su dospjeli u smjesu za paniranje, te su nakon toga podvrgnuti prženju u fritezi".
Pritom, sanitarna inspekcija utvrdila je da je zatečeno sanitarno-tehničko i higijensko stanje u trenutku nadzora prihvatljivo. Isto tako, u trenutku nadzora je utvrđeno da svi djelatnici nemaju valjane potvrde o provedbi zdravstvenog odgoja te da je jedan električni kotao za pripremu lešo hrane mehanički oštećen i neispravan za korištenje. Što li bi tek utvrdili da su stigli prije generalke koja je brže-bolje upriličena? Sveučilišni Studentski zbor tada je upozorio kako ovo nije prvi put da se ovakvo što događa te da se studenti žale na prehranu. "Podsjećamo da navedeno nije prvi niti rijedak incident sličnog posluživanja studentske prehrane, a o svima smo obavještavali Upravu SC-a", poručili su među ostalim iz Zbora, a o čemu su svjedočile i stotine komentara, fotografija i svjedočanstava na ovu temu u svega nekoliko sati od objave. I da je pitanje trenutka kada će se opet pojaviti crvi u hrani. I pojavili su se.
Nakon upumpanih 158 milijuna kuna javnog novca te punih osam i pol godina, zagrebački Studentski centar u srpnju 2021. je izašao iz procesa sanacije i iz državnih je vraćen u ruke Sveučilišta u Zagrebu. Sanacijskog upravitelja Mirka Bošnjaka, na čelu SC-a naslijedio je – ravnatelj Mirko Bošnjak, čovjek više od pet godina zadužen za sanaciju nagomilanih dugova SC-a prema dobavljačima koja i danas, prema pisanju Telegrama, vuče nerazjašnjene repove.
Kada se tome pridodaju višegodišnje optužbe za uhljebljivanje kao i makinacije s ilegalnom kupoprodajom soba u studentskim domovima, potplaćene kuharice koje kvalitetniju hranu svakodnevno odnose kući, a studentima serviraju prekuhano povrće koje pliva u ulju i raznovrsne splačine, garnirane s bubama, crvima i opadajućom kosom, što reći studentima nego: "dobar tek!"
Nekadašnji "SC" koji je othranio generacije studenata jeftinom, ali čistom i kvalitetnom hranom, u demokratskoj Hrvatskoj transformirao se, što kaže Let 3, u "ŠČ". Izgleda, to je način na koji tretiramo mlade u Hrvatskoj, naše studente, buduću intelektualnu elitu ovog društva, našu budućnost. Najmanju gestu prema njima učinilo bi resorno ministarstvo kada bi uskratilo isplatu subvencija restoranima koji ne pružaju minimum standarda za prehranu. Usput, kako to da se crvi nikada ne gmižu po tanjurima u saborskom restoranu?
Ima pokvarenih namirnica na sve strane, i po trgovinama. Kupac onda saspe revolt prema dotičnom trgovačkom lancu, a de facto se uopće ne radi o njihovom proizvodu nego taj prehrambeni artikl proizvodi neka tvornica - koja pak prođe "ispod radara". Crvi npr. u lješnjak čokoladi su neizbježan rizik, pitajte prehrambene tehnologe - nemoguće je napraviti screening, prije stavljanja, da se jamči 100 % da ih nema. Slično vrijedi i za plijesni - npr. netko kupi pljesniv voćni jogurt, ali tvornica garantira da je poduzela sve mjere hig. predostrožnosti i da to nemoguće izbjeći u nekom malenom % slučajeva jer to naprosto "ide s voćem". Itd. itd. - pa onda čuđenju potrošača nema kraja, a u studentskim menzama se dnevno upotrijebe ogromne količine namirnica pa jasno da "zaluta" i neka hig. neispravna. No, onda se to napuhuje u aferu.