Čak i među onim građanima koji podržavaju ulazak Hrvatske u EU, malo je onih koji očekuju poboljšanja na nacionalnoj razini, a još manje onih koji očekuju osobna poboljšanja u smislu povećanja plaće i ponude radnih mjesta.
Istraživanje što su ga proveli Dragan Bagić i Ante Šalinović u okviru agencije Puls, otkriva da se građani ponajviše pribojavaju poskupljenja robe i usluga. Na okruglom stolu što su ga o toj temi organizirali Institut za javne financije i Zaklada Fridrich Ebert, izneseno je niz mogućih razloga relativno visokoj razini euroskepticizma i protivljenja EU. Na skali od 1 do 10, hrvatski građani ocjenjuju životno zadovoljstvo i sreću ocjenom 7,80.
Znači li to da Hrvati ne žele u EU jer su već sad dovoljno sretni? logično pita politolog dr. Nenad Zakošek. No, u to malo tko vjeruje pa tako većina okupljenih znanstvenika smatra da se kroz nisku razinu podrške Uniji reflektira nepovjerenje javnosti prema domaćim političkim strukturama i institucijama.
Sociolog Aleksandar Štulhofer uzroke vidi i u provincijalizmu javnog života, odnosno u činjenici da Hrvatsku malo što zanima izvan njezinih granica.