Nakon što je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara objavio da je prikupio više od 650 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o ćirilici, saborski zastupnici uglavnom su složni u stavu da je referendumsko pitanje pogrešno postavljeno, odnosno da nije u skladu s Ustavom, no dio njih i dalje vjeruje da ćirilicu ne bi trebalo uvoditi u Vukovar. Predsjednik saborskoga Odbora za Ustav Peđa Grbin ponovio je da je riječ o "evidentno nedopuštenom" referendumskom pitanju te da tek treba vidjeti koliko je potpisa uistinu prikupljeno tek kada kutije s njima budu dostavljene Saboru.
- Treba napomenuti da su prvo najavljivali da će objaviti u srijedu, pa u četvrtak, a danas dobivamo određene informacije da prikupljen dovoljan broj potpisa. Mislim da je tu iz aviona jasno da se radi o nedopuštenom pitanju jer se njime narušavaju određena prava koja manjine u RH moraju imati na temelju, ne samo našeg Ustava, nego i čitavog niza drugih međunarodnih akata koje je RH prihvatila – kazao je Grbin koji nije dao jasan odgovor planira li od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti pitanja. Odbacio je i optužbe Stožera da premijer Zoran Milanović u javnim istupima pritišće Ustavni sud, jer, dodao je, "ove dvije godine pokazale su da ne vrše pritisak na njega". Dodao da je Odbor dužan raspraviti referendumsku inicijativu, ako mu je uputi predsjednik Sabora. Na pitanje može li se dogoditi da predsjednik Sabora to uopće ne pošalje Odboru, odgovorio je da je sve moguće.
- Sve je moguće, ali je Poslovnikom Sabora određeno da je Odbor za Ustav nadležan za pripremu akata koji su vezani uz provođenje i odlučivanje o referendumskim pitanjima, kada se radi o potpisima koji su prikupljeni kroz određenu građansku inicijativu – tvrdi Grbin koji nije želio nagađati hoće li se na referendumsku inicijativu primjenjivati sadašnje odredbe ili one izmijenjenog Ustava, kojima će se onemogućiti raspisivanje referenduma o umanjivanju ljudskih prava i sloboda.
- Prijedlog za promjenu Ustava je još uvijek u proceduri i mi ne znamo kada će biti izglasan. Ne znamo kakve će biti prijelazne i završne odredbe, tako da u ovom trenutku ne mogu odgovoriti kako će se taj prijedlog promjene Ustava odnositi na ovo referendumsko pitanje – objasnio je Grbin. Da bi upravo kod ovog pitanja mogla postojati različita tumačenja, upozorio je šef laburista Dragutin Lesar.
- Bit će sigurno različitih tumačenja te problematike, no po meni procedura za odlučivanje počinje u trenutku kada Odbor za Ustav počinje odlučivati o građanskoj inicijativi – kazao je Lesar čiji klub saborskih zastupnika vodi konzultacije s ustavno-pravnim stručnjacima o tome treba li uopće o ovako postavljenom pitanju odlučivati na referendumu, što je, dodao je, vrlo bitno da se ne bi pogriješilo u proceduri.
- Svima je jasno da sadržaj referendumskog pitanja nije vezan samo uz Vukovar i samo uz ćirilicu. Pravo jedne manjine davati tek kad ona postane većina je doista dvojbeno. Nastavit ćemo konzultacije s ustavno-pravnim stručnjacima i naš sud ćemo iznijeti početkom idućega tjedna. Ono što sad očekujemo i što je po proceduri propisano, na potezu je ustavotvorac, dakle Sabor ili čuvar Ustava, odnosno Ustavni sud – pojašnjava Lesar.
HDZ-ov Davorin Mlakar kaže da se prema sadašnjem Ustavu može o dvojezičnosti odlučivati na referendumu, no HDZ ipak ima "stanovitih" primjedbi na to kako je pitanje sročeno.
- Mi smo rekli da podržavamo načelno ideju da se tamo gdje je više od 50 posto manjinaca u jedinici lokalne samouprave uvodi službena uporaba njihovog jezika, to podržavamo, zbog toga smo podržali i građane koji su tražili da se o tome izjasni na referendumu. Ali ovako postavljeno pitanje mislim da neće proći provjeru Ustavnog suda, bojim se da nije u skladu s Ustavom i da neće dobiti zeleno svjetlo – smatra Mlakar. Jedan od razloga zašto to pitanje neće proći na Ustavnom sudu je smanjivanje stečenih prava manjina.
- Bez obzira na teoriju stečenih prava i koliko ona vrijedi, činjenica je da je pravo nacionalnih manjina dostiglo stanovite standarde u Hrvatskoj, od 2002. je to kada postoji više od 1/3 predstavnika manjine u jednoj jedinici, mislim da bi teško bilo tko odlučio na štetu tako dostignute razine njihovih prava – kaže Mlakar koji vjeruje da jedino Ustavni sud može odlučiti o prolazu ovako postavljenog pitanja,, a Sabor može samo raspravljati o inicijativi, no ne i odlučivati o ustavnosti pitanja.
- Sabor se može protiviti volji, no ako imate činjenicu da je 600 tisuća ljudi potpisalo zahtjev za referednum, dok ne dobijete pravorijek Ustavnog suda, ne vidim kako bi se Sabor mogao usprotiviti takvoj inicijativi. Drugo je što smatraju zastupnici u Saboru, je li ustavno ili ne, onaj tko o tome može odlučiti to je Ustavni sud, a ne saborski zastupnici – jasan je Mlakar.
Nezavisna Jadranka Kosor vjeruje da se u slučaju ovog prijedloga za referenduma koji je potpisao dovoljan broj građana treba postupiti kao i sa svim drugim prijedlozima, znači, kao i s prethodnim prijedlogom za raspisivanje referenduma o braku.
- Jedino mjesto gdje se to može odlučiti jest Hrvatski sabor, dakle, mislim da nema dvojbe da i ovaj referendum mora proći istu proceduru. O tome treba odlučiti Hrvatski sabor, odnosno prethodno iskoristiti svoje pravo i poslati to pitanje na ocjenu Ustavnom sudu. Procedura je jasna i mora se poštovati – tvrdi Kosor koja vjeruje da će se u saborskoj raspravi o ovoj inicijativi spominjati i odluke i međunarodni dokumenti koje je još dr. Franjo Tuđman potpisao 1996. godine kad je Hrvatska željela postati članica u Vijeću Europu.
- Dakle, sve to i naše međunarodne obveze treba uzeti u obzir. Nije dobro u ovom trenutku prejudicirati i govoriti da nešto neće proći bez rasprave u parlamentu i konačne odluke većine zastupnika – jasna je Kosor.
HDSSB-ov Josip Salapić smatra da je premijer Zoran Milanović svojom "politikom iskuključivosti doveo do skupljanja potpisa za ovaj referendum".
- Da se uvažio stav Kluba HDSSB-a da se u rujnu raspravlja oko problematike vezane uz dvojezičnost u Vukovaru, vjerujemo da do ovoga ne bi došlo. Nažalost, premijer si je otvorio još jednu frontu koja mu nije bila potrebna, a to je referendum po pitanju dvojezičnih natpisa i ćirilice u Vukovaru. Da je imao imalo obzira prema građanima i narodu, da je otišao u Vukovar, ako treba 5, 10 ili 15 dana tamo razgovarao o ovom problemu, jer ipak je on premijer svih građana Hrvatske – kazao je Salapić koji premijeru zamjera što "sad imamo preko 600 tisuća potpisa i još jednu politički frontu koja u Hrvatskoj gospodarski neće donijeti ništa, a politički velike probleme".
- Sazrelo je vrijeme da on razmisli o odlasku sa svog mjesta predsjednika Vlade. Poruka Vladi i Zoranu Milanoviću je da je više od 600 tisuća građana potpisalo tu inicijativu, već ta poruka je dovoljno jasna što građani RH i prije svega Vukovarci misle o Zoranu Milanoviću i politici njegove Vlade. Vjerojatno do raspisivanja referenduma neće doći, tu su velike poteškoće, ali je jasna poruka Vladi RH da je put kojim ona vodi RH pogrešan, da nema dijaloga, socijalnog odnosa prema građanima – tvrdi Salapić koji vjeruje da problematiku ustavnosti treba raspraviti u Saboru jer će biti vrlo teško provesti u djelo ovu inicijaticu s obzirom da način na koji su se potpisi prikupljali i ovako postavljeno pitanje "zaista otvaraju prostor i potrebu da se u nju uključi Ustavni sud."
SDSS-ov Milorad Pupovac rekao je da je očekivao da će broj potpisa biti i veći.
- S obzirom na razmjere kampanje koja se vodi protiv ćirilićnog pisma i protiv Srba u Hrvatskoj i s obzirom na organizacije i institucije koje pružaju podršku ovom stožeru, nismo iznenađeni što su potpisi skupljeni. No to samo dodatno produbljuje ustavnu krizu, narušavanje ustavnog poretka u RH. To je trebalo zaustaviti još prije mjesec ili dva, sad ćemo to raditi u vrijeme kada se vatra već rasplamsala, u vrijeme kada i ukoliko se poduzmu mjere tenzije ni sukobi neće prestati – tvrdi Pupovac te naglašava da će SDSS podržati sve one koji žele zaštiti ustavni poredak, koji žele da se ustavna kriza ne produbljuje i koji žele da se manjinska prava ne umanjuju u RH. Podržat će Vladu, Sabor, ako bude potrebno, tražit će zaštitu manjinskih prava kod onih koji su dužni čuvati naš pristupni ugovor u Bruxellesu. Na pitanje tko je "pustio da se toliko sve razbukta", Pupovac je rekao da nije na njemu da ih posebno imenuje.
- Više je onih čije su ustavne obaveze bile da spriječe ustavnu krizu i da spriječe devastiranje temeljnih ustavnih vrijednosti. Zna se koje su to institucije koje trebaju štititi ustavnost u RH, koje trebaju upozoravati na narušavanje vrijednosti ustavnog poretka, i koje su to institucije koje trebaju dati vladi podršku da provodi zakone i da štiti uvjete za podržavanje zakonitosti u zemlji – kazao je Pupovac.
HNS-ov Goran Beus Richemberg poručio je da je svima jasno da ovo pitanje ne može na referendum jer Ustav jamči višejezičnost i uporabu manjinskog pisma.
Mislim da će održavanje, ili ne-održavanje, ovog referenduma, biti kraj ove vlade. Morat će otići "milom ili silom". U slučaju Milanovićevog bahatog ponašanja, koje on najavljuje, ustat će "svi branitelji", a to će biti povod i ostalim nezadovoljnim masama. U slučaju da se referendum održi, ova vlada će ispasti nevjerodostojna, i nesposobna, što u stvari i je.